MALIM KRASTAVCIMA DO VELIKE ZARADE; Otkup zajamčen, a zarada po dulumu i do 7 tisuća KM!

Bh. poljoprivreda ima perspektivu, a oni koji se planiraju ili su se već počeli baviti njome, imaju priliku dobro i zaraditi. Proizvodnja takozvanih malih krastavaca – kornišona tek je u početnim fazama, a potražnja za istima u zapadnim zemljama Europe je velika.
Zainteresiranima u BiH daje se prilika kako za zaradu, tako i za zaposlenje od brojnih otkupljivača. Jedan od njih je i Adriatic Group, koji je putem svojih tvrtki-članica, Brams d.o.o. Sarajevo i Agrona d.o.o. Živinice, pokrenuo zanimljiv projekt s kojim se potiče proizvodnja i otkup krastavaca kornišona u BiH. Dnevni list je istražio što je potrebno za sudjelovanje/apliciranje u projektu, koji su uvjeti, kolika je zarada i slično. Odgovori su nevjerojatni: na jednom se dulumu može zaraditi i do 7 tisuća maraka, nema nikakvih ulaganja, a zajamčen je otkup.

Poticati poljoprivrednike

O samom projektu detaljno nam je govorila Ismeta Jakupović, direktorica tvrtke Agrona, koja kaže kako im je cilj poticati domaće poljoprivrednike na uzgoj krastavaca, bobičastog voća i paprika.
– U ovoj godini smo naglasak stavili na krastavac A klase, kornišon, za koji smo osigurali tržište u BiH i EU-u. Projekt je vrijedan 9 milijuna maraka te ćemo u idućih pet godina zaposliti više od 6 tisuća poljoprivrednika u BiH. U tom smislu, očekujemo i pomoć nadležnih institucija i inodonatora koji žele podržati kvalitetne projekte iz domene razvoja poljoprivredne proizvodnje u BiH, rekla je Jakupović. Inače, od siječnja ove godine, Agrona je organizirala niz edukativnih skupova diljem BiH na kojima je poljoprivrednicima prezentiran način rada, te uz pomoć stručnih osoba osigurana edukacija o uzgoju kornišona. Dosada su započete aktivnosti na područjima Živinica, Zavidovića, Teslića, Tešnja, Višegrada, Bijeljine, Doboja, Tuzle, Zenice, Sarajeva, Mostara, Goražda, a najavila nam je kako je u planu uspostavljanje suradnje na područjima općina Trebinje, Bugojno, Brčko, Srebrenik, Stolac, Gračanica, Banovići, Kalesija i Zvornik. Na pitanje koliko su poljoprivrednici u BiH zainteresirani za bavljenjem proizvodnje kornišona, Jakupović kaže da su ipak shvatili da uzgojem ove kulture mogu svojoj obitelji osigurati solidna primanja te da zanimanje za uzgoj ove kulture krastavaca iz godine u godinu raste.
– Odziv poljoprivrednika je već premašio naša očekivanja. Ovo je za poljoprivrednike velika prednost jer apsolutno nemaju nikakva novčana ulaganja, a mi im osiguravamo sve. Na kraju sezone oni to vraćaju kroz otkup određene količine proizvedenog kornišona, naglasila je ona ističući da je jedini preduvjet za ulazak u projekt da kooperanti osiguraju jedan dulum pripremljene zemlje, zatim i kolje, jer se radi o vertikalnom uzgoju na mreži i dostupnu vodu. Brams i Agrona, uz pomoć Adriatic grupe, osiguravaju prvi paket koji je potreban za sezonu s repromaterijalima, sadnicama, kao i obuku, nadzor i siguran otkup. Također, otkup se jamči kroz čvrste ugovore s kooperantima Bramsa i Agrone.
– Cilj nam je kroz opremljenog i educiranog proizvođača dugoročno osigurati sirovinu za naše izvozne i industrijske kapacitete, tvrdi naša sugovornica koja objašnjava kako “ne postoji količina krastavaca koju jedan poljoprivrednik može proizvesti, a da je mi nećemo otkupiti”.
– Zarada po dulumu, uz optimalne uvjete iznosi između 5000 i 7000 maraka, a uz plasteničku proizvodnju moguća je i veća zarada. Ovo je uvjetovano radom i zalaganjem naših kooperanata. Mi osiguravamo edukaciju te stručnu potporu agronoma kako bi usjev bio što bolji, objasnila je Jakupović. Tako bi mali krastavci iz BiH, s kojima Adriatic ima potpisane ugovore, trebali stići na tržište Njemačke, Austrije, Švedske, Velike Britanije i Nizozemske. Riječ je, dodaje direktorica Agrone, o čvrstim i dugoročnim ugovorima s velikim kompanijama kojima osiguravaju sirovinu, ali i kupcima kojima osiguravaju prerađen proizvod.
– Naime, članica Adriatic Groupa, tvornica Natura d.o.o. Bijeljina, ima jako tražen asortiman kiselih salata, ajvara i marmelada. Ovi proizvodi se više od 80 posto izvoze na tržište EU-a, a mogu se naći i u domaćim trgovačkim lancima, naglašava ona.

Ima perspektive

Upitali smo ju i o tomu što misli za proizvodnju kornišona u BiH za ubuduće te mogu li oni podići bh. poljoprivrednu proizvodnju na “ljestvicu više”. Naša sugovornica smatra da je potencijal za proizvodnju i uzgoj krastavaca, paprika i bobičastog voća u BiH veliki, ali i jako malo iskorišten, jer se koristi svega 10 posto potencijala. S druge strane, potražnja za ovim voćem i povrćem i njegovim prerađevinama je do mnogostruko veća na tržištu EU-a, a i šire.
– Iz tog razloga smo odlučili uložiti u kapacitete u BiH, animirati što veći broj poljoprivrednika da započnu suradnju s našom tvrtkom. Sve ovo će ujedno doprinijeti razvoju domaće poljoprivrede. Zasigurno, pored, kornišona postoje i druge kulture koje se uvoze, a imaju idealne preduvjete za uzgoj u BiH, zaključuje Jakupović.

Svake godine rast proizvodnje za 20 posto

Projektom je planirano da se tijekom ove godine u cijeloj BiH proizvede između 3500 i 4000 tona s 1500 kooperanata na 1200 duluma. Zatim, svake godine će težiti povećanju proizvodnje za 20 posto.
– Za tekuću godinu planirana je proizvodnja od 3500 tona kornišona namijenjena prerađivačkim kapacitetima Adriatic grupe i plasmanu na tržište EU-a. Strategija Agrone je stimulirati uzgoj krastavca na području BiH te na taj način zaposliti veliki broj domaćih kooperanata, naglasila je Jakupović.

Možda vam se svidi

Comments are closed.