Korisni savjeti – koliko zemljišta i posla je potrebno da prosječna bh. porodica proizvodi hranu za sebe

Uvijek kada se dogode neke od vanrednih okolnosti lokalnih ili globalnih razmjera kao što su ratovi, prirodne nesreće i katastrofe, uzrokom su odudaranja od uobičajenog načina življenja i svakodnevnih aktivnosti. Ovaj put je to u ovom slučaju pandemija koronavirusa Covid-19.

Reakcija stanovništva ide u pravcu prije svega brige za vlastite živote i živote svojih najmilijih, ali i samoodržanja putem opskrbe osnovnim životnim namirnicama u većim količinama, što neminovno izaziva udar na kućne budžete, ističu u svom saopćenju stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

 

U saopćenju se donose praktični savjeti, preporuke i daju korisne informacije na osnovu kojih možete zaključiti da su integralna i ekološka proizvodnja povrća u vrtovima ili baštama u vanrednim uslovima nešto o čemu treba ozbiljno razmisliti, čak i kad neposredna opasnost prođe.

 

– Strah od gubitka radnog mjesta, a time i ulaza redovnih finansijskih sredstava u domaćinstvo, dodatno usložnjavaju situaciju do mjere javljanja panike. Ta panika je veća zbog ograničenja uvoza, nabavke, pa i globalne nestašice određenih artikala. U takvim uslovima obezbjeđenje dovoljnih količina hrane za izvjestan period je od životnog značaja, ističe rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja INZ Kasim Velić, dodajući da je “nažalost većina namirnica koje koristimo, a mogu se uzgojiti na našem području, na naše trpeze došla iz uvoza”.

 

(Gotovo) Sve možemo sami proizvesti

 

– Nezamislivo je da pored brašna, ulja i šečera koje uistinu ne možemo u potrebnim količinama proizvesti na području BiH, uvozimo krompir, luk, grah, razne povrtlarske kulture, baš kao i meso, mlijeko i mliječne proizvode. Naše njive i vrtove smo ostavili uglavnom nezasijane, iako iza sebe u bliskoj prošlosti, tokom rata početkom devedesetih imamo neugodno iskustvo nestašice hrane i ovisnosti od humanitarne pomoći, ističe Velić.

Iz tabele koju je INZ priložio u ilustraciji informacije, je vidljivo da je za sasvim dobru opskrbu osnovnim proizvodima koje se uspješno uzgajaju na ovim prostorima za jednu porodicu dovoljna površina od 187,60 do 327 kvadratnih metara zemlje, ovisno od primijenjene tehnologije uzgoja, dostignutog znanja i zemljišnim pogodnostima.

 

– Krajnje je vrijeme za rad sebe i svoje porodice u kulturu življenja uvedemo uzgoj povrća u vlastitoj bašti ili vrtu, jer je očito da nije potrebna niti velika površina niti neke posebne ili specijalne alatke. Mini bašta ili vrt se može organizovati na balkonu u saksijama, a male bašte i na ravnim krovovima određenih objekata, čime bi se osigurali za povrće i zaačinsko bilje za brzu upotrebu uz i za obroke, ističu iz INZ.

 

Kako navode stručnjaci INZ, u posljednje vrijeme u kuhinjama je sve popularnije uzgajanje klijanaca (microgreens) (lucerka, sočivo, pasulj, pšenica) u posudicama sa malo vode ili u specijalnim posudama. Klijanci mogu biti važan dodatak našoj svakodnevnoj prehrani, bogat su izvor vitamina, minerala, aminokiselina i antioksidansa i koji se najčešće konzumiraju u svježem stanju, te ne dolazi do gubitka hranjivih materija.

 

Povrće je za čovjeka izvor biološki značajnih materija, kao što su vitamini, mineralne materije, fitoncidi…

 

Možda vam se svidi

Leave A Reply