Kontraargumenti stručnjaka primjedbama sindikata

Savez samostalnih sindikata BiH iznio je 26 razloga zbog kojih ne podržava Zakon o radu, no nekoliko uglednih ekonomskih eksperata proteklih dana iznijeli su kontraargumente kojim pobijaju tvrdnje sindikalnih čelnika. U nastavku možete pročitati 26 spornih točaka sindikata, ali i najčešće odgovore koje su na njih dali ekonomski stručnjaci prilikom svojih javnih istupa.

1.Lakše otkazivanje ugovora o radu, naročito radnicima sa promijenjenom radnom sposobnošću (invalidi II kategorije) i sindikalnim povjerenicima kroz institut sudske odluke koja mijenja saglasnost vijeća zaposlenika, odnosno saglasnost ministarstva. Ovim se poslodavcu osigurava dodatna alternativa na putu do otkazivanja ugovora o radu ovoj kategoriji radnika, koji su najvećem broju poslodavaca “trn u oku”.

-ODGOVOR: Nije tačno. Radnicima sa promijenjenom radnom sposobnošću poslodavac je dužan ponuditi novi ugovor o radu za poslove za koje je sposoban. Zatim ga prekvalifikovati i rasporediti na drugi posao pa tek nakon svega toga razmotriti mogućnost otkazivanja ugovora.

2.Uvodi se mogućnost otkaza radniku koji se vrati na posao nakon bolovanja dužeg od 6 mjeseci, ako poslodavac kaže da je prestala potreba za njegovim radom ili je angažovao drugog radnika. Ovo znači da radnici, ako prođe ovakvo rješenje, neće smjeti otići na bolovanje.

-ODGOVOR: Nije tačno. Radnik koji bude na bolovanju do 6 mjeseci ima zagarantovano isto radno mjesto. Ako bolovanje traje duže od 6 mjeseci radnik može biti raspoređen na drugo radno mjesto koje odgovara njegovim kvalifikacijama.

3. Zadržano, pa čak i dodatno pogoršano, loše rješenje iz važećeg Zakona o radu koje poslodavcima omogućava zloupotrebu ugovora o radu na određeno vrijeme, odnosno njihovo zaključivanje bez ograničenja, uz pravljenje formalnih prekida između dva ugovora kako ne bi prešli rok od dvije godine. Pogoršanje se odnosi na trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme koje je, prema prijedlogu, tri umjesto sadašnjih dvije godine.

-ODGOVOR: Zadržane su iste odredbe o ugovoru na određeno. Uvedeno je ograničenje trajanja ugovora na određeno do maksimalno 3 godine. Ovo je kompromisno rješenje jer su poslodavci zahtijevali rok od 5 godina.

4. Iako je u svim ranijim verzijama novog zakona radno vrijeme sa prekovremenim radom bilo ograničeno na 48 sati sedmično (EU direktiva o radnom vremenu), Prijedlog je ostavio rješenje iz važećeg zakona prema kojem radno vrijeme sa prekovremenim radom može trajati 60 sati sedmično.

-ODGOVOR: Zadržano je rješenje iz prethodnog zakona, prošireno je zaštitom maloljetnika i zaštitom trudnica.

5. U odredbi koja govori o zaštiti maloljetnika uvodi se mogućnost otkaza maloljetniku koji ne može da radi na teškim i opasnim poslovima, ako poslodavac kaže da za njega nema drugih odgovarajućih poslova.

-ODGOVOR: Nije tačno. Maloljetniku je svakako zabranjeno da radi na ovakvim poslovima. Ako inspektor rada utvrdi da radi, zabranit će takav rad a poslodavac mu je dužan ponuditi novi ugovor o radu za poslove za koje je sposoban. Zatim ga prekvalifikovati i rasporediti na drugi posao pa tek nakon svega toga razmotriti mogućnost otkazivanja ugovora.

6. Produžen je prekluzivni rok u kojem poslodavac radniku može dati izvanredni otkaz ugovora o radu (kod težeg prestupa) sa sadašnjih petnaest dana na šezdeset dana, a najduže godinu dana od učinjenog prestupa.

-ODGOVOR: Radi se o otkazu ugovora koji je isključivo skrivljen od strane radnika. Ovim je čak i produžen rok subjektivni i objektivni za otkazivanje takvog ugovora.

7. Smanjen je rok u kojem zaposlenik može podnijeti tužbu protiv poslodavca sa sadašnjih godinu dana na devedeset dana od učinjene povrede prava, uz uvođenje eksplicitne obaveze radniku da se prije podnošenja tužbe mora obratiti poslodavcu sa zahtjevom za zaštitu prava (član 114. st. 3)

-ODGOVOR: Rok za podnošenje tužbe od 90 dana je sasvim dovoljan. Uvodi se institucija prvenstveno zaštite prava kod poslodavca. Ako takva zaštita ne bude ostvarena, ostaje zaštita pred sudom tako da su prava u potpunosti zaštićena. Pokušaj zaštite kod poslodavca je dobra opcija jer će smanjiti broj tužbi pred sudom i ubrzati zaštitu radnika.

8. Smanjena je otpremnina u slučaju tzv. tehnološkog viška radnika – sa sadašnjih 1/3 plaće za svaku godinu radnog staža kod poslodavca na maksimalno 6 prosječnih plaća. Dakle, nakon 30 godina rada možete dobiti otkaz uz otpremninu od nekoliko hiljada KM. Ništa drugo do jeftinije otkazivanje ugovora o radu.

-ODGOVOR: Ovo je djelimično tačno jer je samo ograničena isplata više od 6 otpremnina. Dosada su isplaćivane enormno visoki iznosi otpremnina prema kolektivnim ugovorima što je prouzrokovalo veliki broj tužbi na sudu. Sadašnja praksa po kolektivnim ugovorima je da se isplaćuju 3 prosječne plaće kod slučaja otpremnine.

Možda vam se svidi

Comments are closed.