KONSTITUTIVNOST JE PROŠLOST: Budućnost BiH je u građanskoj državi

Konstitutivnost je postala najočigledniji primjer neusklađenosti Ustava BiH sa evropskim pravnim stečevinama, a legitimnost (koja crpi snagu iz konstitutivnosti) meta sve tri nacionalno opredjelene političke struje koje uživaju i najveću podršku glasača na izborima.

Ovaj dvostruki udar na ustavne norme Bosne i Hercegovine jasan je znak da smo stigli u pravni čorsokak, i signal za jaku podršku pravnoj stečevini koja će onemogućiti manipulacije dosadašnjim ustavnim rješenjima i uspostaviti sistem koji će obezbjediti svim političkim zahtjevima jednaku startnu poziciju u borbi za svoje interese.

Ukoliko određeni politički predstavnik obnaša određenu funkciju a nema podršku “zamišljenih konstitutivnih” ili ne dolazi iz reda “zamišljenih konstitutivnih”, on se iz određenih političkih krugova kojima taj politički predstavnik ne odgovora proglašava nelegitimnom. Legitimitet je socijalna odrednica i nema snagu koju ima legalitet. Da bi legitimitet dobio snagu koju ima legalitet, njemu se u političkom životu Bosne i Hercegovine iz određenih krugova pridodaje snaga ustavne kategorije – konstitutivnosti, budući da iz pozicije legaliteta svi navedeni primjeri obnašanja funkcije su potpuno neosporivi. Konstitutivnost je tako postala utočište ili oslonac zahtjeva za legitimnošću, i bez njega taj zahtjev bi bio samo prazna ljuštura, piše “Slobodna Bosna“.

Počelo je sa izborom Željka Komšića 2006. godine za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Željko Komšić trenutno obavlja funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nakon što je 2018. godine pobjedio u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Od 2006. godine Komšić je stalna meta i spočitava mu se legitimnost, prvenstveno članova HDZ-a BiH, od lokalnih nivoa vlasti do državnog nivoa. Atacima na Komšića pridružili su su i članovi HDZ-a iz Hrvatske, a posljednjih par godina vodeće političke ličnosti Republike Hrvatske poput predsjednice RH Kolinde Grabar – Kitarović koriste čak i “evropski poligon” za obračun sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Od kada je u martu 2015. izabran novi saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u kojem nije bilo članova SNSD-a, iz ove stranke su sve do danas nisu prestali ponavljati kako se radi o nelegitmnim predstavnicima Srba, iako su ministri uglavnom dolazili iz Srpske demokratske stranke, dugo godina vodećoj političkoj stranci unutar srpskog etničkog korpusa. Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a nedavno je ponovio u intervjuu za “Alo” da su članovi Saveza za promjene, koji obavljaju ministarske funkcije u Vijeću ministara BiH, nelegitimni predstavnici Srba koji sada služe političkom interesu Sarajevu.

Nakon što je nedavno dosadašnji potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda Senad Bratić podnio ostavku zbog pokrenute inicijative za njegovo razrješenje sa funkcije, pojavila se vijest da bi na ovu funkciju mogao biti imenovan Denis Šulić, zastupnik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji se izjašnjava kao Bošnjak.

“U medijima se spominje Denis Šulić kojeg su izabrali glasači SNSD-a i sigurno da nije neko ko može da ima legitimitet da predstavlja povratnike Bošnjake u entitetu RS. Mislim da je jedna korektna saradnja između nas dvojice, ali što se tiče politike, ovo ipak nije primjer dobre demokratije; izraz je nečega drugog i nije politička snaga i mjera koja bi trebala biti u demokratiji” – izjavio je danas za “N1” Senad Bratić.

Iako se radi o različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, različitim procedurama izbora navedenih predstavnika vlasti i argumentima koji se koriste da bi se osporavalo obnašanje funkcije, zbog kojih ne možemo po istim aršinima mjeriti sve navedene primjere, nesumnjivo nam svi ovi primjeri ukazuju na svojevrsnu krizu zahtjeva za legitimnost. Ukoliko se tome pridodaju presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strassbourga u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku slika postaje puno jasnija.

Tako je konstitutivnost postala najočigledniji primjer neusklađenosti Ustava BiH sa evropskim pravnim stečevinama, a legitimnost (koja crpi snagu iz konstitutivnosti) meta sve tri nacionalno opredjelene političke struje koje uživaju i najveću podršku glasača na izborima. Ovaj dvostruki udar na ustavne norme Bosne i Hercegovine jasan je znak da smo stigli u pravni čorsokak, i signal za jaku podršku pravnoj stečevini koja će onemogućiti manipulacije dosadašnjim ustavnim rješenjima i uspostaviti sistem koji će obezbjediti svim političkim zahtjevima jednaku startnu poziciju u borbi za svoje interese.

Takva ustavna rješenja moguće je postići samo unutar građanske demokratije. Da takvo rješenje nije strano Bosni i Hercegovini pokazuje nam i primjer Republike Srpske čije ustrojstvo odgovara građanskom modelu, kao i sve države unutar Evropske unije, te nama susjedne – Republiku Srbiju i Crnu Goru.

Time bi se Bosna i Hercegovina riješila tereta presuda Evropskog suda za ljudska prava, i na smetljište historije bacila domaće političke ratove oko pitanja legitimiteta i konstitutivnosti, a legalitet ustoličila na mjesto koje joj pripada u svim modernim demokratijama.

Izvor

Možda vam se svidi

<b>NAPOMENA:</b>Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar