Kolumna: Ko i kako odlučuje izbore u BiH

Zadnjih 30-tak dana svjedoci smo velike razlike teorije i prakse, jer „oni sve znaju i umiju“ pa tako niko i ništa nije pošteđen od njihove agresivne političke kampanje od virtuelnog do stvarnog života. Bez reda, stila i ukusa, mjesta koja su predviđena, a i ona koja to nisu, kuće, stambeno poslovni objekti, vjerski objekti, dvorane, stadioni, prevozna sredstva, rasvjete, stabla itd., čudno izgledaju, jer su oblijepljena predizbornim plakatama pojedinaca i kolektiva.

Poslije Makijavelija, kao da ne postoji ništa osim mišljenja i stava „cilj opravda sredstva“. Tako i pored gramatičkih i drugih grešaka, plasiraju se prazne i apsurdne poruke, fotografije su obrađivane i dorađivane u najboljim programima za obradu fotografija, pa imamo vještačke i seksipilne poze.

Mediji kao da zanemare, osnovne uloge postojanja, edukaciju i zabavu pa su zagušeni informacijama o predizbornim skupovima, opterećeni plaćenim oglasima i reklamama, a ljudi u nauci i umjetnosti, religiji, sportu i kulturi lobiraju za ove ili one kandidate i stranke, a kako i neće kada su zanemarili nauku i dozvolili da politika definira nauku. Naravno, trebalo bi da nuka definira politiku.

Stim u vezi, podsjetimo se pojmova i procesa zvanihpolitička komunikacija, marketing i kampanja.

Pojam političke komunikacijedanas je u literaturi već široko interpretiran. Komunikacija je bitna za ljudsko društvo, iskustvo, razumijevanje, dapače, bez komunikacije ljudsko društvo ne bi ni moglo postojati, ističu R. Huggins i J. Turner u knjizi Uvod u politologiju (2002.) i dodaju: „U proširenom smislu mogli bismo dokazivati da bez političke komunikacije ne bi moglo biti nikakve politike, jer u politici se uveliko radi koliko o prenošenju poruka, toliko i o tome da se uopće ima neka poruka“.

Besim Spahiću raduIzazovi političkog marketingadaje opću odredbu političkog marketinga kao „skupa analitičkih, kreativnih i planskih akcija kojima politički subjekt nastoji da osigura što veću podršku sljedbenika i najšire javnosti u što efikasnijoj realizaciji političkih ciljeva, konkretnog političkog programa ili pak u osvajanju političke vlasti u parlamentarnim izborima, uz istovremeno osiguravanje materijalne baze svoga djelovanja“.

A, izborna kampanja za Zorana Tomića je:aktivnost (planirana i organizirana), političkih stranaka i kandidata (neovisne liste i dr.),u (pred)izborno vrijeme (prije i za vrijeme službene kampanje),kroz primjenu integrirane marketinške komunikacije (kombinacija komunikacijskih kanala i izbornih tehnika),predstaviti kandidate i program (izloženost + pažnja),izgraditi stranački i osobni imidž (povjerenje u stranku, kompetentnost, poštenje i ugled kandidata itd.),zatim pridobiti birače za postizanje planiranog izbornog cilja (participirati u vlasti itd.).

Legalno i legitimnose postavlja pitanjekoliko aktivno slušamo i analiziramo prazna i apsurdna obećanja kandidata koji tek dolaze na bh. političku scenu, te kako gledamo i ocjenjujemo ne/djela već viđene likovi, od kojih smo zasićeni i ogorčeni, ne/zadovoljni?

Ne zaboravimoi jednima i drugima je cilj pridobiti ne/stalne birače za postizanja planiranog izbornog cilja, osvojiti vlast odnosno ostati na vlasti.

Ko i kako odlučuje izbore u BiH

Na lokalnim izborima u BiH 2004., učestvovalo je 70 stranaka i 18 koalcija, 179 nezavisnih kandidata i 6 lista nezavisnih kandidata. Od registrovanih 2.322, 687 građana sa pravom glasa na izbore je izašlo i glasalo 1.087.893 birača tj. 46,8%. A, 2008., učestvovalo je 80 stranaka i 41 koalicije, te 239 nezavisnih kandidata. Od registrovanih 3.024.127 građana sa pravom glasa na izbore je izažlo i glasalo njih 1.671.977 birača ili 55,30%, što je bilo više nego na predhotnim izborima za 701.440.

Za lokalne izbore u BiH održane7. oktobra 2012. godine ovjerene su 383 političkih subjekta – 84 političkih partija, 59 koalicija, 224 nezavisnih kandidata, 16 listi nezavisnih kandidata. Ovjereno je ukupno 30.351 kandidata – za načelnike, odnosno gradonačelnika 550 kandidata i za vijećnike. Ukupno je bilo upisano 3.144.296 birača.

A, za lokalne izbore koji se održavaju 2. oktobra 2016. ovjerene su liste 451 političkog subjekta od čega su 102 političke stranke. Ukupno će na lokalnim izborima učestvovati više od 30.000 kandidata. Također, na izborima su ovjerene liste 171 nezavisnog kandidata, 103 koalicije, te 17 listi nezavisnih kandidata. (Centralna izborna komisija BiH –www.izbori.ba)

Ove brojke su zabrinjavajuće, kandidati kao da ne umiju da egzistiraju sa svojim kompetencijama, pa jedini spas pronalaze u politici odnosno općini i njenom vijeću, a tome u prilog idu i njihove biografije, načini razmišljanja, životni stavovi, ideali koje rado izdaju i prodaju.

Adnan Bajrić
Adnan Bajrić

Broj birača se povećava, a kako i nebi kada su predizborna obećanja sve brojnija, a od toga se malo šta realizira, osim što se u kontinuitetu „uhljebljava“ familija, rodbina i stranački poslušnici, bez obzira na znanja i vještine, pa među građanima vlada stav bolje biti „slijep i gluh“ – podobanina “državnim jaslama”, nego slobodan i sposoban. Tako se stvara veći krug parazita koji žive na račun države i koji od izbora do izbora (lokalnih ili općih) uz kandidate odnosno simpatizere stranke tj., uz glasove članova familije i uže rodbine zadržava se stanje onakvo kako i jeste, jer u protivnom može doći do promjene društvene svijesti i predpostavljenih, pa im je upitno radno mijesto – egzistencija, za gotovo sve njih više nebi bilo mjesta. A za takve bi se moglo reći:Njega nije trebalo ni lomiti, on se savija prije dodira. Sličan je vodi, nema svoga oblika, prilagođava se sudu u koji ga naspu.Ništa mu nije gadno ako mu je korisno i ako će to naplatiti“. (Meša Selimović)

Pomenutom svjedoče i brojke Agencije za statistiku BiH. Mjesečna primanja gotovo 800.000 bh. građana ili petine ukupnog stanovništva, u potpunosti su ili djelimično vezana za budžetska sredstva, socijalna i penziona davanja države i entiteta. Imamo 181.801 radnika u oblastima javne uprave, odbrane, socijalnog osiguranja, obrazovanja, te zdravstvene zaštite i socijalne pomoći.

Da smo „staro društvo“ govori 612.464 penzionera, koji glasaju, preglasavaju mlade i srednjovječne ljude i značajno odlučuje izbore. Poštovanje svima, ali nisu isti oni koji znaju i one koji ne znaju, čitati, pisati, razmišljati i ispravno odlučivati, pa bi trebali po starosnoj dobi i kompetencijama definisati prava i obaveze. Bez obzira na to da li promjena označava napredak ili propadanje, rast ili pad, ona je posljedica dva procesa evolucije i revolucije, koji su za nas neprimjetni ili nepoznati.

I poslije prošlih izbora se čulo nikada više, ali je svako dvije godine u septembru i oktobru drugačije, po starom, jer se birači nažalost najčešće poistovjećuju sa političkom strankom tako da dugotrajno podržavaju one koje smatraju „svojim“, jer uspješno obmanjuju i predstavljaju se kao zaštitnici vjere i nacije, a nije im strana ni kupuvina glasova, kao ni izborna krađa. Tako je u BiH glasanje najčešće izraz pripadnosti, a ne racionalne odluke koja je rezultat konkretne politike, ličnosti, kampanje i medijskog praćenja.

Na kraju, participativna demokratija se ne smije svesti samo na čin izlaska na izbore i zaokružoživanje za ove ili one,jer kada bi takvi izbori i glasanje mogli nešto promjeniti, zabranili bi ih! (Autor: Adnan Bajrić)

Možda vam se svidi

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar