0.8 C
Kakanj
Subota, 6 Marta, 2021

Kardiolog savjetuje kako sačuvati kardiovaskularno zdravlje


Najmanje polovina odraslih tvrdi da osjeća zdravstvene promjene s prelaskom iz zime u proljeće, uključujući česte glavobolje, bol u zglobovima, umor, pa čak i češće prehlade. Česta je zabluda da te prehlade uzrokuju vremenske prilike, dok to zapravo čine virusi.

Svima su nam poznati slučajevi kada nekome „preskače srce“ radi promjene vremena ili kao rezultat naglog zatopljenja. Iako smo možda s nevjericom slušali takve tvrdnje, nauka kaže da su one ispravne, kao i da promjene ponašanja i fiziološki odgovori na sezonske promjene mogu izmijeniti osjetljivost pojedinca na promjene vremena. Naravno, uz to ide i genetika, odnosno urođena sklonost ka kardiovaskularnim oboljenjima. Iako zimi metabolizam radi brže nego ljeti, ipak smo usporeniji, više jedemo i puno manje se krećemo.

„Genetika ima ogroman značaj u obolijevanju od kardiovaskularnih bolesti i to su faktori na koje ne možemo uticati, ali svakako možemo uticati na ostale faktore koji doprinose pojavi ovih bolesti, a to je da se što manje koriste automobili i sredstva javnog prijevoza, a više pješači i vozi bicikl, ili ako ste pušači što prije prestati pušiti, uvedite što prije zdraviju ishranu i slično”, navodi dr Denis Mačkić, specijalista kardiologije.

I dok s pravom srčani bolesnici izbjegavaju velike fizičke napore tokom zimskih mjeseci, kao što je čišćenje snijega, isto tako je pogrešno izlagati se većem fizičkom naporu s prvim toplijim zracima sunca.ORGANIZAM PRATI RITAM PRIRODE

Svi organizmi se adaptiraju na promjenu godišnjih doba i nagle promjene klime kako bi produžili svoj život i osigurali opstanak. Ptice selice prilagođavaju svoje ponašanje i psihološki odgovor na zimske uvjete, što rezultira nakupljanjem masti u njihovom tijelu i povećanu toleranciju na hladnoću i promjene u ishrani tokom ljetnjih mjeseci. Kako su se ljudi selili iz toplijih u hladnije krajeve, u kojima postoje promjene godišnjih doba, i mi smo postajali “vremenski prilagodljivi” za opstanak.

Prelazak iz zimskih mjeseci u toplije predstavlja napor za organizam. Navikli da većinu vremena provodimo u zatvorenim, zagrijanim prostorima, da se manje krećemo, a više jedemo, najednom nam tijelo govori da je vrijeme da izađemo i budemo aktivni, jer pojačani rad sunčevih zraka povećava naš nivo energije. I sunce koje dopire do nas je toplije, a naš organizam instinktivno odgovara povećanom energijom i naporima.

Na osnovu istraživanja koje je 2001. uradio Anselm K. Gitt iz Centra za srce u Ludwigshafenu u Njemačkoj, s ciljem ispitivanja odnosa između godišnjih doba i učestalosti s kojima se pojavljuju srčani udari, na uzorku od 3,300 pacijenata u Njemačkoj, uočeno je povećanje od 15% srčanih udara tokom proljeća.

ŠTA MOŽEMO UČINITI SAMI ZA SEBE

I dok naučnici nisu sigurni zašto do toga dolazi, svi se slažu u jednom: svako od nas treba voditi računa o svom zdravlju ne samo u prelaznom periodu, već tokom čitave godine. Ograničiti unos masti, redovno vježbati, nastojati da imamo izbalansiran krvni pritisak i holesterol, te što je moguće više usvojiti zdrave navike, kao što je pravilnija ishrana i prestanak pušenja.

“Jedini način prevencije je izbjegavati i liječiti rizične faktore, a za osobe koje ih nemaju zdravo se hraniti, održavati tjelesnu težinu u granicama normale, uz rekreativno bavljenje sportom (barem pet puta sedmično po najmanje 30 minuta) i izbjegavanje hroničnog stresa. Naravno, tu je i prestanak pušenja, jer je pušenje jedan od vodećih faktora rizika. Za one koji jednostavno ne žele prestati pušiti, a kojih je dosta, te ne smiju biti zanemareni,sada i kod nas postoje moderni duhanski proizvodi. Takvi uređaji, kao što je IQOS, se temelje na tehnologiji zagrijavanja duhana, i dokazano su bolji izbor od nastavka pušenja, što su potvrdile i značajne zdravstvene institucije na polju javnog zdravlja, konkretno Američka agencija za hranu i lijekove, koja ga je nedavno klasificirale kao duhanski proizvod modificiranog rizika”, navodi Mačkić.

Osim toga, doktor Mačkić ističe i da je ishrana od ogromnog značaja, jer utiče ne samo na rad kardiovaskulanog sistema, nego na opću dobrobit tijela, mora biti prilagođena osobi, i zato stručnjaci ne preporučuju usvajanje bilo koje dijete. Preporučuje se ishrana bogata zdravim mastima, kao što je maslinovo ulje i bogata povrćem, sa malo ili nikako unosa crvenog mesa i izbjegavanje unosa zasićenih masti. Zato osobe koje imaju problema sa srcem moraju biti naročito oprezne kada se odlučuju, na primjer, na dijete s većim udjelom proteina.
„Prehrana je osnov na kojem počiva naše zdravlje, i važna je determinanta određivanja rizika za nastanak srčanog udara, moždanog udara, ali i dužeg životnog vijeka. Ali, smatram da svi trebaju znati, ne samo moji pacijenti, da dugoročna stabilnost i ravnoteža organizma trebaju biti krajnji cilj svake promjene u ishrani,“ kaže UŽIVAJTE U PROLJEĆU, ALI UVIJEK BUDITE U DOSLUHU SA SVOJIM TIJELOM

S proljećem smo impulzivniji, čini nam se da su nam mogućnosti bezgranične, a tijelo na vrhuncu snage. Stručnjaci kažu da je najbolje slušati vlastito tijelo. Nemojte izlaziti u vrijeme za koje znate da vam ne odgovara. Pratite kako se osjećate tokom cijele godine, bilježeći svaku promjenu koja se može povezati s vremenom. U toplijim mjesecima uživajte u suncu i ostanite hidratizirani. U zimskim mjesecima pripazite da ostanete zdravi i spriječite prehladu. Tokom cijele godine brinite o sebi, izbjegavajte stres, prilagodite prehranu godišnjem dobu i vašim godina, budite aktivni i redovno kontrolirajte svoje zdravstveno stanje,pišu Vijesti

- MARKETING -

NAJNOVIJE

- MARKETING -

POVEZANO