13 C
Kakanj
Nedjelja, 6 prosinca, 2020

Kako u praksi lokalnih izbora 2016. i 2020. na USK-u izgleda ženska bitka protiv dominantne muške političke kulture

AB Petrol

 

Sana Mušanović, kandidatkinja za OV Ključ ispred Naroda i Pravde (NiP) na mjestu 5. apsolventica je na Fakulteta političkih nauka. Ona predstavlja NiP na Local Elections Academy. Tokom akademije vrše se edukacije o različitim temama koje imaju za cilj unaprijeđenje lokalnih zajednica u BiH. Projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Lista NiP Ključ za OV koja broji 14 imena, od čega pet žena, najmlađa je u BiH.

 

U nastavku istraživačkog teksta prezentiramo kratku statističku sliku učešća žena na listama političkih stranaka po općinama USK-a 2016. i 2020. godine.

 

VELIKA KLADUŠA 2016. i 2020.

 

Na području općine Velika Kladuša na Lokalne izbore 2020. godine prijavilo se ukupno 237 lica iz 10 političkih stranaka. Muškaraca je 138 ili 58,3 posto, a žena 99 ili 41,7 posto. Nositeljice lista ispred LS-a je Elvira Abdić- Jelenović, ispred SDA Bisenija Mušedinović, te ispred NB-a Fadila Sabljaković. NB Velika Kladuša po prvi put se pojavljuje na izborima u ovoj općini. Sve političke stranke imaju žene na listama i drže se uglavnom zakonske kvote od 40 posto. Kao i 2016. godine ni 2020. godine nema žena kandidatkinja za načelnika općine. Prije četiri godine bila su četiri, a 2020. godine je pet muških kandidata.

 

Godine 2016. na lokalne izbore je izašlo 224 lica, od čega 136 muškaraca i 88 žena. Procenat zastupljenost žena je 39,2, što znači da je četiri godine kasnije broj žena numerički veći za 11, a procentualno za 2,5 posto. Broj žena nositeljica ove godine je primjetno veći jer je prije četiri godine bila samo jedna nositeljica, očekivano, Elvira Abdić- Jelenović iz LS-a. Prije četiri godine Bisenija Mušedinović (SDA) bila je druga na listi, a danas je nositeljica.

 

CAZIN 2016. i 2020.

 

Na području Grada Cazina 12 političkih stranaka dalo je za Lokalne izbore 2020. godine 250 kandidatkinja i kandidata. Žena je 93 ili 37,2 posto, a muškaraca 157, odnosno 62,8 posto. Četiri godine prije broj kandidata na Lokalnim izborima je bilo 260, žena 112 ili 43,07 posto, a muškaraca 148 ili 56 posto. Dakle, broj žena na listama četiri godine kasnije je upadljivo manji, u procentima čak osam posto manje. Godine 2016. Cazin je imao tri muška kandidata za gradonačelnika, a 2020. četiri muškarca. Zanimljivo je da je 2016. godine SBB imao više žena kandidatkinja na listi, tačnije 14 žena i 11 muškaraca. Kontinuitet da žene nisu nositeljice lista zadržao se u Cazinu kako 2016. tako i 2020. godine.

 

BIHAĆ 2016. i 2020.

 

Na području Grada Bihaća 13 političkih subjekata kandidirali su 369 lica. Od toga broja 151 je žena što čini 40,9 posto, a 218 muškarci ili 59,1 posto. Godine 2016. bilo je 394 lica na listama, 154 žene (39,08 posto) i 240 muškaraca 60,92 posto). Procentualno, broj žena na listama povećao se za blizu dva procenta, što je blagi porast. Osam muškaraca su kandidati za načelnike, dok se 2016. godine sedam muškaraca borilo za gradonačelniku poziciju. Ove godine Bihać ima dvije nositeljice lista Šeherzadu Delić ispred NS-a i Lejlu Bakrač ispred SBB-a. Zanimljivo je da je prije četiri godine Bihać imao također dvije nositeljice, Fatku Kulenović ispred SDP-a i Šeherzadu Delić ispred Prve stranke. Delić je u četiri godine promijenila političku opciju, a zadržala jaku poziciju nositeljice liste NS-a koja joj može donijeti ulogu gradske vijećnice. Kulenović, univerziteska profesorica, sa pozicije gradske vijećnice uspjela je da se na posljednjim Općim izborima dokopa pozicije kantonalne zastupnice SDP-a. Godine 2016. kao nezavisna kandidatkinja pojavila se Silvana Behić. Samo jedna politička stranka u Bihaću ima na listi za Gradsko vijeće više žena nego muškaraca. To je NB sa 18 žena i 17 muškaraca.

 

BOSANSKA KRUPA 2016. i 2020.

 

Bosanska Krupa na Lokalnim izborima 2020. godine ponudila je 197 imena iz devet političkih stranaka,među kojima su 83 žene, a 114 muškaraca. To znači da je u procentima 42,13 posto žena, a 57,87 posto muškaraca. U poređenju sa 2016. godinom kada su na Lokalnim izborima od 190 kandidata bile 73 žene (38,42 posto) i 117 muškaraca (61,58 posto) procenta zastupljenosti žena ove godine je za skoro četiri posto veći. Ove godine ispred SDP-a nositeljica liste je žena, Edina Šertović, doktorica biotehničkih nauka, te Azra Kurtović ispred NB-a čija lista je kratka, svega tri kandidata. Šertović je nositeljica liste koja broji 29 imena od čega 12 žena. Na prošlim izborima bila je jedna nositeljica, Fehima Mujić, ispred DF-a. Ove godine tri muškarca su kandidati za načelnika općine Bosanska Krupa, a prije četiri godine četiri muškarca su to pokušala. Žena, naravno, nema.

 

BUŽIM 2016. i 2020.

 

Bužim je sredina u kojoj je dominantna politička kultura muškaraca. Godine 2020. na listama osam političkih stranaka je 109 kandidata, od čega 40 žena ili 36,69 posto i 69 muškaraca ili 63,31 posto. Ovo je najmanji postotak žena na listama kada je riječ o USK-u. Nositeljica lista nema, a jedna od novih političkih opcija, Narodna lista Bužim (NLB), potpuno je zanemarila žene i ima šest muškaraca na svojoj listi. Najbrojnije su liste A-sda, SDA i SDP i srazmjerno tome imaju i najviše žena na njima, ali ne više od 40 posto.

 

Godine 2016. bilo je više imena na listama političkih stranaka (147), bilo je i više političkih subjekata (12), pa je i procenat zastupljenosti žena na listama bio veći i iznosio 38,09 posto, negdje 1,5 posto više. Kada je riječ o kandidatima za načelnika općine u oba mandata imamo po tri muškarca.

 

BOSANSKI PETROVAC 2016. i 2020.

 

Iako po broju stanovnika i broju birača manja od Bužima, općina Bosanski Petrovac ima na ovogodišnjim izborima skoro duplo više lica na listama, 195. Od tog broja su 85 žena ili 43,58 posto i 110 muškaraca što iznosi 56,42 posto. Ovaj gradić je rekorder o po broju političkih stranaka koje su kandidirale svoje članove, čak 15. Još jedna politička zanimljivost dolazi iz ovog mjesta – aktuelna predsjedavajuća OV Bosanski Petrovac Izeta Ferizović, zbog kontraverznih političkih prilika, odlučila je da na izbore iziđe kao nezavisna kandidatkinja. Samo je jedna nositeljica liste u ovom gradiću i to kod stranke dugog naziva „SNS FBiH Samo najbolji idu naprijed“. Ona se zove Dijana Jakšić. Prije četiri godine na izborima u Bosanskom Petrovcu bilo je 202 kandidata na listama iz 13 političkih stranaka, od čega 85 žena, dakle isti broj kao i 2020. pa je i procenat zastupljenosti žena nešto niži i iznosi 42 posto. Godine 2016. jedna žena je bila nositeljica liste Socijalističke partije (SP), Nikolina Simić. Simić je postala nositeljica na listi na kojoj je bilo 17 muškaraca i sedam žena. Prije četiri godine tri su se muškarca kandidirala za funkciju načelnika, a ove godine ih je četiri. Žena nema.

 

SANSKI MOST 2016. i 2020.

 

Na općini Sanski Most ove godine kandiralo se 184 osobe iz 12 političkih stranaka. Žena je 76 ili 41,30 posto, muškaraca 108 ili 58,70 posto. Sanski Most je rekorder po broju žena nositeljica na USK-u. Od ukupno 11 nositeljica čak četiri su iz ovog grada. Samo jedna politička opcija ima više žena na listi od muškaraca, ali radi se o maloj listi od pet kandidata, a među njima tri žene. To je lista Pokreta za progres (PzP). Prije četiri godine na Lokalnim izborima bilo je 215 lica, 31 više nego sada, od čega 84 žene (39,06 posto) i 131 muškarac (60,94 posto). Godine 2016. samo je jedna žena na izborima bila nositeljica liste, Zinajda Hadžić, SDA. Prije četiri godine dva su se muška kandidata borila za funkciju načelnika općine, a o 2020. ih je duplo više.

 

KLJUČ 2016. i 2020.

 

Na općini Ključ ove godine devet političkih stranaka prijavilo je ukupno 161 lice za lokalne izbore. Od ovoga broja 65 su žene što je u procentima 40,37 posto, a muškaraca 96 ili 59,63 posto. Jedina nositeljica liste je Lejla Filipović ispred NB-a. Prije četiri godine sedam političkih stranaka na izbore je prijavilo 203 imena, od čega 63 žene (35,9 posto) i 130 muškaraca (64,1 posto). U odnosu na Lokalne izbore 2016. godine broj žena na listama ove godine povećan je za blizu četiri posto. Kao i 2016. godine i 2020. godine tri muška kandidata se bore za funkciju načelnika općine.

 

Procenat učešća žena u na listama stranaka na USK-u

 

U istraživanju predstavljamo pregled i učešća žena na listama nekolicine političkih stranaka na Lokalnim izborima 2020. na USK-u.

 

SDP-80 žena, 123 muškarca, ukupno 203. Procenat žena na listama ove stranke je 39,4 posto.

 

SDA-90 žena, 139 muškaraca, ukupno 229. Procenat žena na listama ove stranke je 39,3 posto.

 

DF-63 žene, 93 muškarca, ukupno 156. Procenat žena na listama ove stranke je 40,3 posto.

 

A-sda- 78 žena, 129 muškaraca, ukupno 207. Procenat žena na listama ove stranke je 37,6 posto.

 

NiP – 60 žena, 87 muškaraca, ukupno 147. Procenat žena na listama ove stranke je 40,8 posto.

 

NS-53 žene (6 općina), 71 muškarac, ukupno 124. Procenat žena na listama ove stranke je 42,7 posto.

 

NB-57 žena (7 općina), 70 muškaraca, ukupno 127. Procenat žena na listama ove stranke je 44,8 posto.

 

Moglo bi se zaključiti da SDP i SDA vode „mrtvu trku“ po broju žena na njihovim listama, a radi se o jednoj lijevoj, a drugoj političkoj stranci centra. Obje su blago ispod zakonskog minimuma od 40 posto. Stranka demokratske aktivnosti (A-sda) kao narodna stranka političkog centra ima primjetno manji broj žena na listama, skoro dva procenta manje od SDP i SDA. S druge strane, nove i relativno mlađe stranke poput NS-a, NiP-a i NB-a nemaju problema sa „ženskom kvotom“. Iznenađujući i vrlo pozitivan primjer u tom smislu je procenat žena na listama NB-a koji se pojavljuje na sedam općina Kantona. Taj procenat iznosi 44,8 posto i ukazuje kako ova stranka iako politički pokret centra podržava tzv. žensko pitanje u politici. Takođe i liberalno-ljevičarska NS kontinurano zagovara i u praksi provodi rodnu ravnopravnost pa procenat od 42,7 posto žena na listama ove stranke ukazuje da se ne radi o deklarativnim nego stvarnim politikama o rodnoj ravnopravnosti.

 

Kvote su tek da se uzme zalet

 

Zaključićemo ovo naše istraživanje konstatacijom da je kvota od 40 posto žena na listama USK-a tek osnova da žene imaju koliko-toliko ravnopravnu šansu u politici. One same ne dovode do veće zastupljenosti žena u lokalnim parlamentima, pogotovo ukoliko se žene nalaze na vrhu lista. U tom smislu ukazali smo na činjenicu da se politički lideri (muškarci) i njihovi stranački štabovi po dominantnom stereotipu vrlo rijetko odlučuju da ženama daju pozicije nositeljica lista.

 

Podvlačimo, od ukupno 88 lista svih političkih stranaka na Lokalnim izborima 2020. godine na USK-u svega je 11 žena nositeljica lista.

 

To je svega 12,5 posto žena nositeljica lista, a prije četiri godine od 81 liste političkih stranaka bilo je samo sedam žena nositeljica listi ili 8,6 posto. Ženama na listama političkih stranaka očito je predviđena drugorazredna uloga, jer dominantno muški faktor unutar stranačkih rukovodstava u većini slučajeva, ciljano, drži se kao „pijan plota“ zakonskog minimuma od 40 posto žena i svakako ne poduzima nikakve revolucionarne korake u smjeru povećanja broja žena na listama. Takav epilog ima uporište i u činjenicama doduše nedovoljno istraženima, ali općepoznatim, da su žene manjine u stranačkim strukturama i političkim tijelima, podložne muškom stranačkom gremiju i uglavnom ne potežu pitanja rodne ravnopravnosti, iako bi morale. Vjerovatno je tu kod žena, usamljenih u organima stranke, prisutna psihološka barijera koja utiče na gubitak samopouzdanja kao i strah da njihovo istrajavanje na tzv. ženskom pitanju ne bude shvaćeno kao borba za lični profesionalni i funkcionerski napredak. U slučajevima kada stranka odabere muškarca, vrlo rijetko ili skoro nikada žene unutar političke stranke „ne dižu glas“ za ženu kandidata, čak i ako postoji snažna i prepoznatljiva liderica, kako ne bi rušile muške autoritete. To je stereotip koji zaslužuje rušenje, ako ne „re“, onda evolucionarno. Ovdje naglašavamo kako neprobojni muški bedem u politici predlaganja isključivo muškaraca za funkcije načelnika/gradonačelnika na USK-u (2016. 29, 2020. 31 muški kandidat, „nula“ žena) na USK-u pojačava marginalizaciju žene u bh društvu i ima negativne implikacije na političke aktivnosti u smislu kontinuirane ignorancije. Trenutno u osam lokalnih parlamenata na USK-u, šest općinska i dva gradska vijeća 38 žena su vijećnice. To iznosi 19 posto od ukupnog broja vijećnika. Blago povećani broj nositeljica na ovim izborima mogao bi garantirati nešto bolju poziciju žena nakon 15. novembra, ako pri tome uzmemo u obzir i činjenicu da osim ovih 11 glavnih uloga na listama žene imaju još oko 75 pozicija na drugom mjestu.

 

Kada se sve ovo sagleda u svjetlu zabilježenih statističkih mjerila o ispoštovanoj kvoti od 40 posto i vrlo skromnom broju nositeljica lista na Lokalnim izborima 2020. godine na USK-u, onda posebnu važnost imaju konkretne mjere koje poduzimaju politički subjekti u promoviranju svojih kandidata sa lista i u kakvoj su poziciji tu žene. Ovisi to svakako i od medija hoće li njihov politički angažman stereotipno prezentirati i ostaviti ih, uglavnom, nevidljivim u predizbornoj kampanji. Ženama treba aktivna, pozitivna i jednaka promocija kao i muškarcima. To im osim političkih stranaka duguju i mediji. Midhat DEDIĆ

 

Ovaj prilog Redakcija ReprezenT-a realizira u okviru Projekta „Osnaživanje uloge žena u javnom životu USK-a“ kojeg podržava USAID a implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) Sarajevo. Projektom se želi povećati vidljivost žena u svim sferama njihovog djelovanja, podjednako u svih osam općina USK-a, sa ciljem senzibilizacije javnosti o njihovom položaju i problemima te načinima kako takvo stanje eventualno poboljšati i mijenjati. 

NAJNOVIJE

SDA u Bihaću doživjela potop… Evo šta im poručuje nekadašnji član i gradonačelnik Emdžad Galijašević

Širom BiH analiziraju se rezultati lokalnih izbora. Jedan od gradova u kojem je SDA imala vrlo loš rezutat je i Bihać. Zato se ovih...

KAD ONA ZAMIRIŠE SVI SE OKREĆU! Nastala je u vrijeme Osmanskog carstva i od tada se sve mijenja

Sultanu je donijeto novo piće koje je vremenom postalo simbol čitave Turske, iza zidova palate je otkriven novi način pravljenja kafe koji je i...

Sead Jusić ispričao kako je poginuo heroj Izet Nanić! (VIDEO)

Bužimljani i Krajišnici su njemu i bratu Nevzetu podigli spomenik u njihovoj rodnoj Nanića Dolini pokraj Bužima. Posthumno mu je dodijeljeno priznanje “Orden heroja...

Proglašen za učitelja godine, milion dolara podijelio sa kolegama

Indijski nastavnik Randžit Disale proglašen je za učitelja godine, a on je obećao da će polovinu nagrade od milion dolara podijeliti sa kolegama koji...

Vezani članci

SDA u Bihaću doživjela potop… Evo šta im poručuje nekadašnji član i gradonačelnik Emdžad Galijašević

Širom BiH analiziraju se rezultati lokalnih izbora. Jedan od gradova u kojem je SDA imala vrlo loš rezutat je i Bihać. Zato se ovih...

KAD ONA ZAMIRIŠE SVI SE OKREĆU! Nastala je u vrijeme Osmanskog carstva i od tada se sve mijenja

Sultanu je donijeto novo piće koje je vremenom postalo simbol čitave Turske, iza zidova palate je otkriven novi način pravljenja kafe koji je i...

Sead Jusić ispričao kako je poginuo heroj Izet Nanić! (VIDEO)

Bužimljani i Krajišnici su njemu i bratu Nevzetu podigli spomenik u njihovoj rodnoj Nanića Dolini pokraj Bužima. Posthumno mu je dodijeljeno priznanje “Orden heroja...

Proglašen za učitelja godine, milion dolara podijelio sa kolegama

Indijski nastavnik Randžit Disale proglašen je za učitelja godine, a on je obećao da će polovinu nagrade od milion dolara podijeliti sa kolegama koji...