Kako pomoći osobi koja ima epileptični napad? Slijedite 8 jednostavnih savjeta

Epilepsija ili padavica jedna je od najučestalijih neuroloških bolesti od koje boluje oko šest miliona ljudi u Europi.

Kako pomoći osobi koja ima napad?

Na to pitanje nije moguće dati jedinstveni odgovor jer se epileptički napadi dosta razlikuju po svojim manifestacijama i mogućim posljedicama.

Ipak, kad se postavlja to pitanje najčešće se misli na «veliki napad» (naziva se i «grand mal» ili «generalizirani toničko-klonički napadaj»).

To je napad koji dovodi do gubitka svijesti i grčenja tijela. Grčenje mišića ima ima toničku i kloničku fazu. U tzv. toničkoj fazi dolazi do iznenadne ukočenosti mišića, a u kloničkoj fazi do ritmičkih mišićnih trzajeva.

Za vrijeme napada dolazi do povećanog lučenja sline, do promjena u boji kože, a često i do ugriza jezika.

PREPORUKA JE DA SE U SLUČAJU TAKVIH NAPADAJA SLIJEDI NEKOLIKO JEDNOSTAVNIH SAVJETA:

1. NE DOZVOLITE DA VAS UHVATI PANIKA!

Veliki napadi uvijek su dramatični, no važno je da se baš u tim situacijama sačuva prisebnost i da se učini sve ono što je potrebno da se na najbolji mogući način pomogne osobi koja ima napad.

2. AKO NAPAD TRAJE DUŽE OD 5 MINUTA OBVEZATNO POZVATI HITNU POMOĆ!

Čim napadaj započne potrebno je pogledati na sat i mjeriti njegovo trajanje. Većina napada završi za 2-3 minute i tada nije uvijek potrebno odmah zvati ljekara.

Ali ako se radi o dužem trajanju napada, nužna je hitna ljekarska intervencija. Bez tačnog gledanja na sat vrlo je teško procijeniti dužinu trajanja napada jer u tim situacijama «vrijeme ide sporije».

3. SPRIJEČITE TJELESNE POVREDE, NAROČITO GLAVE!

To se najbolje može postići tako da se pod glavu stavi jastuk.

Ali ako to nije moguće, pod glavu se može staviti bilo kakav mekani predmet, kao npr. neki smotani dio odjeće.

4. OSOBU KOJA IMA NAPADAJ POSTAVITE U BOČNI POLOŽAJ!

Ako se radi o snažnim mišićnim kontrakcijama to neće uvijek biti lako. Ali položaj na boku povoljniji je od položaja na leđima jer se u tom položaju bolje može održati prohodnost dišnih puteva i u tom je položaju znatno manja opasnost da nešto od sadržaja usne šupljine (slina npr.) dospije do larinksa ili dublje prema plućima.

5. NE POKUŠAVAJTE STAVLJATI PREDMETE IZMEĐU ZUBI!

Pogrešno je vjerovanje da se stavljanjem predmeta u usta može spriječiti povreda jezika. Iskustvo pokazuje da takvi pokušaji mogu dovesti do dodatnih povreda jezika, zubi ili obraza, a ne treba zanemariti ni opasnost da strano tijelo može ugroziti prohodnost dišnih puteva.

6. NE POKUŠAVAJTE NAPAD PREKINUTI SPUTAVANJEM MIŠIĆNIH KONTRAKCIJA!

Na taj način napad nije moguće prekinuti, a u slučaju neopreznosti može doći i do dodatnih povreda.

7. DOBRO JE DA SU U BLIZINI SAMO OSOBE KOJE PRUŽAJU POMOĆ!

Ako do napada dođe u nekom javnom prostoru gdje ima više ljudi, objasnite im da se radi o epileptičkom napadu koji će ubrzo proći i zamolite ih da ne budu u neposrednoj blizini.

Za osobu koja dolazi k svijesti nakon napada zbunjujuće je ako oko sebi vidi mnogo nepoznatih lica.

8. ZA VRIJEME I NAKON NAPADA NEKA VAŠE DJELOVANJE I NAČIN GOVORA BUDU TAKVI DA DJELUJU UMIRUJUĆE!

To je naročito važno za osobu nakon što je napad prestao i kada postupno dolazi k svijesti prolazeći kroz fazu dezorijentacije i zbunjenosti.

Možda vam se svidi

Leave A Reply