Kakanj ima rješenje za problem koji je nastao uslijed karantina, većina se nije mogla sačuvati

Trenutno u svijetu je zabilježeno 4,2 miliona slučajeva zaraze koronavirusom, od kojih su 287.355 sa smrtnim slučajem, preko 1,5 miliona koji su uspjeli pobijediti ovaj virus, a trenutno je preko 2,4 miliona aktivnih slučajeva.

U ovom trenutku najviše su pogođene Sjedinjene američke države sa 81.795 smrtnih slučajeva.

Bosna i Hercegovina dobrim dijelom je na „izlaznim vratima“ iz pandemije koronavirusa koja je u svijetu rangirana, prema ocjeni  Međunarodne zajednice, na trećem mjestu.

Takva pozicija zaslužena je, prema riječima stručnjaka, efikasnim mjerama i naredbama koje je donosio Krizni štab Federacije BiH od kojih se posebno ističe uvođenje karantina.

Epidemiološka slika je bolja, situacija se popravlja. No, karantin je sa sobom donio i određene posljedice.

Posljedice: Psihički poremećaj i debljanje

Znamo da karantena, kao ultimativni oblik zabrane kretanja, stvarno može dovesti do psihičkih poremećaja čak i kod sasvim zdravih ljudi. Tu nema razlika između starijih i mlađih, ili muškaraca i žena. Svi mogu time biti pogođeni.

Na primjerima dosadašnjih epidemija (podaci iz 14 studija iz cijelog svijeta koje su istražile koliko različite grupe ljudi poštuju mjere karantene tokom epidemija ebole, SARS-a, virusa H1N1 i mumpsa). ali i iskustvima kineskih pacijenata koji su u posljednjih nekoliko mjeseci prošli karantene, stručnjaci su uočili dominantne trendove te zaključili da je karantena vrlo rizična za psihičko zdravlje te da su izgledi za razvijanje posttraumatske stresne reakcije više nego visoki. Najviše šansi za PTSP imaju, naravno, ljudi s već postojećim psihičkim smetnjama, ali i zdravstveni radnici koji su u karanteni radili, potom mlađi pacijenti u dobi između 16 i 24 godine, žene s jednim djetetom te stariji ljudi.

Zanimljivo, najveću količinu stresa pokazali su baš zdravstveni radnici, i to nakon karantene, nakon prolaska opasnosti, a njihov stres je većim dijelom bio uzrokovan izbivanjem iz obiteljskoga kruga, što je često dovelo i do bračnih nesuglasica i teškoća u ponovnoj uspostavi obiteljske rutine. Također, zdravstveni radnici, a oni su u pravilu, po prirodi posla, u karanteni bili i duže od ‘običnih’ pacijenata, izlaskom iz izolacije su pokazali veću količinu osjećaja krivnje, bespomoćnosti, bijesa, uznemirenosti i tuge od ‘običnih’ pacijenata.

Ljudi s već prisutnim psihičkim smetnjama pokazali su stres i četiri do pet mjeseci nakon izlaska iz karantene te su njihove reakcije bile obilježene ljutnjom, agresivnim ispadima, nestrpljenjem, depresijom, te ponekad i suicidom.

Debljanje

Foto-ilustracija: Profimedia/Sciencephoto RF

Radeći malo ili gotovo ništa od fizičkih aktivnosti koje inače radimo, odrasla osoba vjerovatno će potrošiti do 400 manje kalorija dnevno, rekla je nutricionistica Jennifer Aubert.

Drugi stručnjaci ukazuju su također na to da su ljudi panično kupovali hranu. Budući da suočavaju sa stresnom situacijom, kao i brigom hoće li se vratiti na posao, to mnoge ljude može navesti ljude da unose previše hrane. Stručnjaci savjetuju da se pripremaju zdravi obroci, piše Japantimes.co.

Međutim, ne kuhaju svi, kao što je rekao Pascale Hebel s francuskog istraživačkog instituta CREDOC, a neki možda nemaju šta skuhati. To može dovesti do konzumiranja masnih i slanih obroka i konzervirane hrane. Drugi su upozoravali da se hrana ne koristi kako bi se zabavila djeca, jer im je zabranjeno da se igraju vani sa svojim prijateljima.

Stručnjaci su bili jednoglasni da je kuhanje uz redovne obroke i fizičke aktivnosti bilo od vitalnog značaja ako želimo iz ovoga izaći u “pristojnom” obliku. Čak je moguće i izgubiti kilograme, jer kod kuće zapravo imamo više vremena za bavljenje sportom.

Kakanj ima rješenje

Kako bi izbjegli ove dvije najčešće negativne posljedice karantina građani Kaknja imaju priliku da postepeno vrate svoj organizam u odlično stanje.

JU Kulturno-sportski centar Kakanj odmah po ukidanju određenih mjera ponovo je vratio uslugu rentanja bicikala, a kako kažu urađeni su i veliki servisi te su potpuno spremni za korištenje.

Rentati bicikla možete svakog radnog dana u periodu od 07:30 sati do 15:30 sati. Cijene su jako prihvatljive i za jedan sat dužni ste platiti samo 2 KM, dok ćete za cjelodnevno uživanje platiti 10 KM.

Za više informacija vezano za rentanje bicikala i rezervaciju pozovite 032/771-920 ili se obratite na mail sport@ksckakanj.ba.

Bicikla koja su trenutno u ponudi pogledajte na fotografijama.


Šta dobijam vožnjom bicikla, i kako mi to pomaže nakon karantene?

Trčanje i vožnja biciklom su izvrsni oblici tjelovježbe i uključuju rad velikog dijela ukupne mišićne mase.

Općenito govoreći, trčanjem ćete sagorjeti više kalorija po minuti u usporedbi s vožnjom bicikla, a to je zato što na biciklu sjedite. Povećanjem intenziteta vožnje možete premašiti energetsku potrošnju tokom trčanja, a isto tako broj povreda na 1000 sati vježbanja manji je kod bicikliranja.

  • Trčanje – broj povreda na 1000 sati vježbanja – 11
  • Vožnja bicikla – broj povreda na 1000 sati vježbanja – 6

Pomislite li u samom startu kako je trčanje najbolji oblik tjelovježbe za oblikovanje tijela, propuštate mogućnost razmatranja drugih opcija. Stavite činjenice na vagu i isprobajte ostale oblike treninga.

Ako vodite bitku sa stalnim povredama, imate problema s hvatanjem kondicije, a koljena vam nisu u najboljem stanju – možda je baš vožnja bicikla vaš novi najbolji prijatelj.

Vožnjom bicikla poboljšat ćete izdržljivost i pokretljivost kukova i koljena, ojačat ćete mišiće stražnjice i nogu, a uz to mršavjeti – upravo ono što vam treba.

Bicikliranjem ćete postići vitku liniju ne opterećujući previše svoj organizam. Jači intenzitet treninga na biciklu pomoći će vam skinuti kilograme i ubrzat će oporavak od npr. upale pluća ili srčanih problema.

Šta se događa s mozgom dok bicikliramo?

Bicikliranje nam može razviti mozak na sličan način kao što nam razvija mišiće. Dok pedalamo, povećava nam se protok krvi (i posredno kisika) prema mišićima. Isti se proces događa i u mozgu. Vožnja bicikla omogućava našem kardiovaskularnom sistemu da se širi po mozgu, i tako dovodi više kisika i nutrijenata, koji nam poboljšavaju mentalne sposobnosti.

Dok vozimo bicikle, mozgovi nam također proizvode više proteina potrebnih za stvaranje novih moždanih stanica. Redovnim bicikliranjem, poduplavamo (ponekad i utrostručujemo) stvaranje novih stanica u mozgu! Nadalje, povećavamo i aktivnost prenosnika neurona, čime olakšavamo komunikaciju različitih područja našeg mozga.

Prednosti biciklizma posebno su važne starijim ljudima. Pedaliranje usporava prirodno propadanje moždanih funkcija koje dolazi s godinama.

Naučnici su usporedili mozgove osoba u njihovim šezdesetim i sedamdesetim godinama, i otkrili su da su mozgovi onih koji se bave fizičkom aktivnošću kao što je bicikliranje, zdraviji i vitalniji. Time je dokazano da nam bicikliranje održava um oštrim i poznim godinama.

Bicikliranje nam mijenja mentalno stanje

Ljudi svih dobi mogu iskusiti psihološke prednosti bicikliranja, neovisno o njihovom fizičkom stanju. Vožnja bicikle može poboljšati samopercepciju i osjećaj vrijednosti, što rezultira boljim samopoštovanjem.

Studije su pokazale da su takva poboljšanja još veća kod pacijenata koji boluju od blage depresije, a pedaliranje je potencijalno jednako učinkovito (ako ne i učinkovitije) od psihoterapije. Redovna fizička aktivnost kao što je bicikliranje ne samo da pomaže suzbijanju takvih tegobnih stanja, već ih i dugoročno prevenira.

Bicikliranje također poboljšava naše subjektivno raspoloženje, umanjuje tjeskobu, i olakšava borbu sa stresom. Osim toga, povisuje razinu serotonina i dopamina u mozgu. Ta dva hemijska spoja daju nam osjećaj sreće.

Naučnici su ovo potvrdili analizom razine serotonina u mozgovima štakora nakon vježbi na kotaču. No, serotonin i dopamin nisu jedine hemikalije koje se luče bicikliranjem. Naša tijela također luče endorfine i kanabinoide (tako je, kanabinoide, koji su inače povezani s konzumiranjem marihuane, ali naša tijela ih svejedno redovno proizvode sama!).

Možda vam se svidi

Leave A Reply