Izbori u EU: Revolucije nije bilo

Sve je kako se i očekivalo, samo što je odaziv veći, smatra u DW-komentaru Bernd Riegert.

Sudbonosni izbori, kako su izbore u EU ocijenile velike partije političkog centra, su okončani. Većina od tri četvrtine birača Evropske unije i sada je kao i ranije glasala za proevropske partije. Preuzimanje vlasti u Evropskom parlamentu od strane desnih populista se pokazalo nerealnim obećanjem, koje je očito ispunio samo italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini – stavivši se na čelo krajnje desno orjentiranih snaga koje svemu kažu “Ne!”

Liberalni, demokratski model u EU je pobijedio, barem za sada pa makar i sa regionalno sumnjivim akcentima. U Francuskoj su desni populisti po drugi put na evropskim izborima izašli kao najjača snaga u zemlji. U Italiji je trijumfirao Salvini. U Mađarskoj su desni populisti odavno državna partija broj 1. I u Poljskoj su ostali najjača snaga, iako su zabilježili pad glasova. Ali lošije nego očekivano kroz cilj su prošli desničari u Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Nizozemskoj i Španiji. Porast njihovih mandata u EU je u podnošljivim granicama. Pošto nacionalistima neće uspjeti da se organizuju u jednom klubu poslanika, oni će ometati rad parlamenta ali ga neće moći spriječiti.

Odnos snaga se pomjera ali proevropska struja ostaje jaka

Ali ono što je bilo sudbinsko na ovim izborima je jasno izjašnjavanje za zaštitu okoliša i političare koji zastupaju tu politiku. Zeleni talas zapljusnio je dijelove EU i podario Zelenima neočekivani porast glasova. Njihov klub poslanika biće najvjerovatnije veći nego Klub poslanika desnih populista, okupljenih oko Salvinija. I to je veliki uspjeh. Očito su demonstracije u cilju zaštite klime i štrajkovi učenika mobilizirali birače ispod 30 godina. No to se desilo samo u dijelovima Zapadne Evrope, prije svega u Njemačkoj, Francuskoj, Luksemburgu i Finskoj. U istočnoj i jugoistočnoj Evropi Zeleni i politika zaštite životne sredine à la Greta Thunberg -švedska aktivistkinja- nisu imali nikakvu ulogu.

Sudbina je snažno pokucala na vrata etabliranih partija političkog centra, tzv. narodnih partija. Oba politička bloka i demohrišćani i socijaldemokrati bilježe gubitak glasova, ekvivalentan dobitku koji bilježe Zeleni i Liberali. Velike narodne partije više neće biti u stanju da same jedna s drugom organizuju većinu. Za to će im biti potrebni u najmanju ruku Liberali , ako ne i Zeleni. To će se vidjeti na samitu EU u utorak, na kojem će šefovi država i vlada razgovarati o najvažnijim personalnim odlukama. Jednostavna formula, po kojoj bi glavni kandidat grupe koja je osvojila najveći broj glasova, a to su demohrišćani, postao šef moćne Evropske komisije više ne važi. To za šefa Kluba poslanika Evropske pučke stranke Manfreda Webera znači da ima loše karte.

U Njemačkoj je posebno zanimljiva sudbina Socijaldemokrata. Oni su u stalnom padu. U Njemačkoj su po broju osvojenih glasova sada po prvi put na trećem mjestu, iza Zelenih, mada u ostatku Evrope postoji suprotan trend: U Španiji, Italiji i Nizozemskoj Socijaldemokrati su dobro prošli, što je dovelo do toga da njihov Klub poslanika u evropskom prosjeku ne bilježi tako veliki pad glasova kao onaj koji okuplja demohrišćane.

Niz specifičnosti

No tu je i niz nacionalnih specifičnosti. Grčka lijevo populistička vlada pada u krizu. U Austriji je pobjedu odnijela partija konzervativno orjentisanog kancelara, iako mu predstoji glasanje o povjerenju. U Poljskoj se polako budi građanska opozicija.

Sudbonosni izbori su odlučeni. Rezultat glasi: Dalje u pravcu Evrope iako sa fragmentiranim parlamentom. Na izbore je izašlo 50 posto birača. Iako to nije odaziv na kakav bi se u jednoj demokratiji moglo biti ponosnim, on je najviši u proteklih 20 godina. Porast broja ljudi koji su izašli na izbore nošen je nadprosječnom mobilizacijom birača u Njemačkoj, Francuskoj, Španiji i Poljskoj. No u nekim članicama EU poput Bugarske i Slovačke je izlaznost pala ili je ostala na zabrinjavajuće niskom nivou. A u Velikoj Britaniji, gdje su izbori s obzirom na predstojeći Brexit bili potpuno suvišni, izlaznost se nije srozala na nulu već je čak porasla. Birači su još jednom željeli dati oduška svojoj frustraciji i poslali su iznenađujuće veliki broj proevropskih liberala u Strazburg.

EU dakle ostaje ono, što je svo vrijeme bila: krajnje šarena i neprozirana gomila, koja je prisiljena na kompromise. To je, izgleda, njena sudbina.

Možda vam se svidi

<b>NAPOMENA:</b>Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar