15.7 C
Kakanj
Nedjelja, 13 Juna, 2021

Istraživanje: Građani u BiH najviše vjeruju televiziji

Istraživanje: Građani u BiH najviše vjeruju televiziji- Televizija se ističe kao najkorišteniji izvor vijesti u BiH, a javnost je podijeljena kada je riječ o povjerenju u medije – ukupno polovina ispitanika tvrdi da ne vjeruje medijima, dok skoro isto toliko ispitanika tvrdi da im vjeruje.

Nivo povjerenja u određene medijske kuće i javne RTV-servise polariziran je po etnonacionalnoj liniji, što svjedoči o generalnoj polarizaciji medijskog sektora i javnosti u BiH, pokazalo je istraživanje Polarizovano povjerenje u javnost i medije u Bosni i Hercegovini.

Izvještaj analizira rezultate novog ispitivanja javnog mnijenja u Bosni i Hercegovini agencije Ipsos o povjerenju javnosti u medije i medijsko-rodnim pitanjima. Istraživanje je provedeno u okviru projekta Snažni od 10. marta do 30. marta 2021. godine na uzorku od 1003 ispitanika metodom prikupljanja podataka licem u lice. Uzorak je stratificiran prema različitim demografskim osobinama, uključujući spol, starost, nivo obrazovanja, status zaposlenja, regiju i vrstu naselja – ruralno i urbano.

Cilj ankete je bio ispitati glavne uzorke navika u korištenju medija, povjerenje i stavove javnosti o medijima i društvenim mrežama te stavove o položaju novinarki u zemlji. O rezultatima ispitivanja se dodatno razgovaralo na fokus grupi koja je održana 20. aprila 2021. godine i okupila sedam predstavnika medija iz različitih profesionalnih medijskih kuća u BiH.

Cilj izvještaja je da prikaže nivo povjerenja javnosti u medije u BiH i razloge za nedostatak ili prisustvo povjerenja javnosti, utiču li modeli i narativi propagande, dezinformacija i mržnje u medijima na stavove javnosti o medijima i u kojoj mjeri te da pruži preporuke za poboljšanje. Izvještaj također poredi rezultate ankete agencije Ipsos s drugim anketama i studijama provedenim u BiH i pokušava objasniti raskorak između povjerenja u medije i negativnih stavova o medijima i generalno o radu novinara. Publikacija predstavlja posljednji izvještaj u trodijelnom istraživanju u okviru projekta Snažni, nakon istraživanja o modelima dezinformacija, propagande i mržnje u medijima u BiH i istraživanja o mrzilačkim narativima i komentarima na internetu u BiH.

Korištenje medija

Uprkos rastu korištenja i popularnosti online medija u posljednjoj deceniji, rezultati Ipsosove ankete pokazuju da se televizija ističe kao najkorišteniji izvor vijesti u BiH. Skoro tri četvrtine ispitanika (71 posto) tvrdi da svakodnevno gledaju televiziju radi vijesti, tj. informacija o političkim i društvenim dešavanjima. Polovina ispitanika (50 posto) svakodnevno koristi društvene mreže (Facebook, Twitter, Instagram, YouTube) kao izvor vijesti, u poređenju s jednom trećinom (33 posto) ispitanika koji svakodnevno prate online medije poput novinskih portala, online časopisa s vijestima i blogova s vijestima kako bi se informisali.  Rezultati ankete također pokazuju da važnost televizije opada kod mlađih starosnih grupa, osoba s većim primanjima i obrazovanjem i osoba koje imaju niži nivo povjerenja u medije.

Ti rezultati su u skladu s globalnim trendovima mladih da zanemaruju tradicionalne izvore informacija, što govori da tradicionalni mediji moraju pronaći alternativne načine da privuku mlađe generacije. Rezultati Ipsosove ankete također pokazuju da je televizija glavni izvor informacija za polovinu ispitanika (49 posto), nakon čega slijede društvene mreže (25 posto) i online mediji (15 posto), dok radio i štampa daleko zaostaju s jednocifrenim postocima. Anketa pokazuje da su društvene mreže, a ne online mediji, drugi najvažniji izvor informacija nakon televizije i da se češće koriste za vijesti na dnevnoj bazi u poređenju s online medijima. Anketa pokazuje i da samo 1 posto ispitanika koristi radio i štampu posmatra kao glavni izvor informacija.

Povjerenje u medije

Rezultati ankete pokazuju izrazitu polarizaciju javnosti u BiH kada je riječ o povjerenju u medije – ukupno polovina ispitanika tvrdi da ne vjeruje medijima, dok skoro isto toliko ispitanika tvrdi da im vjeruje. Rezultati također pokazuju da je nivo povjerenja u određene medijske kuće i javne RTV-servise polariziran po etnonacionalnoj i stranačkoj liniji, što svjedoči o generalnoj polarizaciji medijskog sektora i javnosti u BiH.

Polarizacija povjerenja je prisutna u različitim demografskim kategorijama, međutim, rezultati Ipsosove ankete pokazuju blagu tendenciju opadanja nepovjerenja u medije u višim starosnim grupama. Polarizaciju povjerenja također možemo vidjeti unutar tri glavne etnonacionalne grupe (Bošnjaci, Srbi i Hrvati), ali viši postotak nepovjerenja je zabilježen u grupi Ostali – u kojoj ukupno 60 posto ispitanika uglavnom ne vjeruje medijima nasuprot 30 posto koji im uglavnom vjeruju. Ti rezultati se mogu objasniti opštom podjelom medija po etnonacionalnim linijama, gdje vodeći mediji uglavnom odražavaju interese tri etnonacionalne grupe i njihovih političkih stranaka, a zanemaruju ostale.

Ispitanici imaju najviše povjerenja u televiziju kao pouzdan izvor vijesti i informacija: skoro šest od deset ispitanika tvrdi da uglavnom ili u potpunosti vjeruju da je televizija pouzdan izvor informacija (57 posto). Mišljenja o tome predstavljaju li druge vrste medija pouzdane izvore vijesti i informacija su podijeljena. Međunarodni mediji (kao što su BBC, CNN, Russia Today, Al Jazeera, Deutsche-Welle, Euronews, Glas Amerike, Sputnik), istraživački mediji (kao što je Centar za istraživačko novinarstvo, BIRN – Balkanska istraživačka mreža, Zurnal.info) i radio imaju povjerenje dva od pet ispitanika (44 posto, 39 posto i 44 posto), a skoro isti broj ispitanika im ne vjeruje (41 posto, 41 posto i 40 posto).

Kada je riječ o povjerenju i nepovjerenju u određene medijske kuće, ni za jednu se ne može konkretno reći da ima visok postotak povjerenja ili nepovjerenja, ali su neki ispitanici naveli da najviše vjeruju medijskim kućama koje su ranija istraživanja identificirala kao primjere modela propagande i dezinformacija. Odgovori s najvećim postotkom su oni u kojima ispitanici tvrde da ne vjeruju nijednom mediju (19 posto) ili da ne znaju kojem mediju najmanje vjeruju (51 posto). Ispitanici su podijeljeni po pitanju povjerenja konkretno u tri javna servisa, BHRT, FTV i RTRS. Ukupno polovina ispitanika kaže da nema povjerenja u javne servise BHRT i RTVFBiH (52 posto i 50 posto), dok dvije petine tvrde suprotno (40 posto i 42 posto). Međutim, nešto veći postotak (60 posto) ispitanika ne vjeruje RTRS-u nasuprot 31 posto ispitanika koji mu vjeruju. Prisutna je jasna etnonacionalna podjela u smislu povjerenja u javne servise gdje je vjerovatnije da Bošnjaci imaju povjerenja u BHRT (51 posto) i RTVFBiH (57 posto), dok s druge strane češće nemaju povjerenja u RTRS (69 posto). Srbi više vjeruju RTRS-u (54 posto), dok je njihov nivo povjerenja u druga dva javna emitera niži – ukupno 68 posto Srba nema povjerenja u RTVFBiH i 66 posto u BHRT.

Razlozi za povjerenje i nepovjerenje

Glavni razlog iz kojeg ispitanici smatraju neke medije pouzdanim je taj da imaju najnovije vijesti i informacije (52 posto). Zatim slijedi objavljivanje tačnih i provjerenih informacija te nepristranost i korektan pristup izvještavanju (49 posto i 46 posto). Drugi razlozi su da omogućavaju ostavljanje komentara na vijesti i informacije (28 posto), da promoviraju vrijednosti, ideje i stavove koji odgovaraju njihovim stavovima (27 posto) i da vjeruju novinarima koji tamo rade (26 posto), dok je 15 posto ispitanika izjavilo da ne zna/ne može odgovoriti. Iako je pružanje najnovijih vijesti i informacija jedna od najvažnijih zadaća medija, ipak ne bi trebalo biti glavni kriterij za povjerenje u neku medijsku kuću u poređenju s drugim kriterijima kao što su tačne i provjerene informacije te nepristrano i korektno izvještavanje. Mogućnost komentarisanja vijesti i informacija i promoviranje vrijednosti, ideja i stavova koji odgovaraju njihovim mišljenjima također nisu relevantni kriteriji za tačnost. Ovi odgovori daju uvid u nivo razvijenosti vještina medijske i informacijske pismenosti građana, za koji se smatra da je nizak zbog nedostatka medijske i informacijske pismenosti u formalnom obrazovanju.

Glavni razlozi za nepovjerenje su povezani s percepcijom da su određeni mediji pod političkim uticajem i da šire dezinformacije (59 posto i 50 posto). Osim toga, više od dvije petine ispitanika ne vjeruje određenim medijskim kućama jer smatraju da šire propagandu (41 posto), šire mržnju (30 posto) i promoviraju interese ekonomski moćnih ljudi i kompanija (29 posto). Drugi razlozi za nepovjerenje uključuju taj da novinari i urednici koji u njima rade ne poštuju profesionalne etičke standarde te da mediji nisu u službi javnog interesa (21 posto), kao i da ne objavljuju informacije o tome ko su (19 posto). Ispitanici imaju izrazito negativne stavove o medijima koji su uglavnom u skladu s raširenim uvjerenjem da su mediji pod uticajem političkih stranaka i kontrolom vlasti. Iako su istraživanja pokazala da se političke stranke miješaju u uredničke poslove, takve generalizacije mogu negativno uticati na povjerenje javnosti čak i u profesionalne i nezavisne medijske kuće i rezultati pokazuju da istraživački mediji ne uživaju jednako visok nivo povjerenja javnosti kao televizija kada je riječ o konkretnim medijskim formatima.

Preporuke

Učesnici fokus grupe ističu da treba uvesti skup mjera za unapređenje profesionalnog novinarstva u BiH i, posljedično, povjerenja javnosti u medije. U te mjere spadaju obrazovanje, efikasna (samo)regulacija online medija i finansijska održivost profesionalnih medijskih kuća i javnih RTV-servisa. Učesnici fokus grupe kao glavne uzroke koji utiču na povjerenje javnosti u medije vide prisustvo mnogobrojnih anonimnih web-stranica i finansijsku neodrživost profesionalnih medija. Po njihovom mišljenju, veoma je važno spriječiti političke stranke da utiču na uredničke politike medija i poboljšati kvalitet sveukupnog medijskog izvještavanja. Rezultati također pokazuju da među ispitanicima vlada nedostatak medijske i informacijske pismenosti zbog čega se mora raditi na edukaciji i pronaći sistemska rješenja za uvođenje medijske i informacijske pismenosti u formalno obrazovanje.

Cijeli izvještaj na BHS jeziku pročitajte ovdje.

Izvještaj na engleskom je dostupan ovdje.

Regionalni projekat “SNAŽNI – Mediji bez mržnje i dezinformacija” uz podršku Evropske unije implementiraju partnerske organizacije SEENPM, Albanski medijski institut, Mediacentar Sarajevo, Kosovo 2.0, Institut za medije Crne Gore, Makedonski institut za medije,Novosadska novinarska škola, Mirovni institut i Bianet.

Autor: media.ba

Pratite Kakanj-X.com putem aplikacije za Android i društvenih mreža FacebookTwitter i Instagram

- MARKETING -

NAJNOVIJE

- MARKETING -

POVEZANO