INTERVJU/Mirsad Zaimović: “Vrijednost BH Telecoma povećali smo za više od 50 miliona maraka”

“Uspjeli smo ostvariti dobit od 89 miliona KM u 2015. godini. Konstantan pad dobiti BH Telecom imao je od 2009. godine. Te je godine dobit iznosila 160 miliona, a na kraju 2014. godine 88 miliona maraka. Tako da je nakon ovakvog pada, koji je prisutan na cijelom tržištu telekomunikacija, ovo što smo ostvarili u 2015. godini izuzetan uspjeh”.

Razgovarala: Nihada HASIĆ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

U ljeto prošle godine tvrdio je da će Vladi FBiH dokazati da BH Telecom ne treba prodavati.

“Ono što sam govorio da ćemo dokazati, mi smo već dokazali u 2015. godini: imamo veću dobit i veću vrijednost firme nego što smo imali na kraju 2014. godine”, kaže u intervjuu zaStav Mirsad Zaimović, generalni direktor BH Telecoma.

STAV: Na čelu ste BH Telecoma od početka 2015. godine. Kakav će biti izvještaj o poslovanju kompanije u protekloj godini?

ZAIMOVIĆ: Mislim da ste vi prvi kojima saopćavamo svježu informaciju. S obzirom na to da se knjiženja završavaju do kraja februara, jučer smo dobili poslovni rezultat i on je na zadovoljstvo Vlade FBiH kao većinskog vlasnika, na zadovoljstvo dioničara, zaposlenika i uprave.

U odnosu na planiranu dobit, imamo 19 miliona maraka ostvarene dobiti više u 2015. godini. U odnosu na godinu ranije, imamo milion maraka više dobiti. EBIDTA je stabilizirana prvi put nakon pet godina i imamo njen rast za više od sedam miliona KM. U uvjetima kada pada tržište telekomunikacija, ovo je veliki uspjeh. Postigli smo to napornim radom i domaćinskim odnosom prema resursima koje nam je vlasnik povjerio.

STAV: Koliki je iznos dobiti kompanije u prošloj godini? Rekoste da je za milion viši nego u 2014. godini.

VH-Mirsad-Zaimovic-2
Foto: Velija HASANBEGOVIĆ

ZAIMOVIĆ: Dobit je u 2014. godini bila 88 miliona KM. Rebalans plana rađen je sredinom 2015. godine s obzirom na to da smo, kao i svi, imali značajan pad prihoda. No, upravljajući troškovima i stabilizirajući prihode u drugoj polovini prošle godine, uspjeli smo ostvariti dobit od 89 miliona KM. Konstantan pad dobiti BH Telecom imao je od 2009. godine. Te je godine dobit iznosila 160 miliona, a na kraju 2014. godine 88 miliona maraka. Tako da je nakon ovakvog pada, koji je prisutan na cijelom tržištu telekomunikacija, ovo što smo ostvarili u 2015. godini izuzetan uspjeh zaposlenika i uprave.

STAV: Koja je trenutna vrijednost kapitala BH Telecoma?

ZAIMOVIĆ: Ta se vrijednost procjenjuje. Najrelevantniji podatak za procjenu vrijednosti firme je EBITDA. To je zbir troškova amortizacije i dobiti na kraju godine i ona se množi s koeficijentom 7, 8, ovisno od toga o kojem je sektoru i trendovima riječ. Trenutno se u sektoru telekomunikacija operira s koeficijentom sedam. Budući da je EBITDA oko 210 miliona KM, možemo reći da je vrijednost BH Telecoma oko milijardu i po maraka.

STAV: Je li se promijenio Vaš stav o prodaji ove kompanije? Prošlog ljeta izjavili ste da ćete “dokazati Vladi FBiH da BH Telecom ne treba prodavati”.

ZAIMOVIĆ: Za te smo potrebe pripremili podatke. Činjenica je da je EBIDTA, na koju se referiramo kada je riječ o vrijednosti firme, od 2006. godine pala za 58 miliona. Te godine bila je 260 miliona, a na kraju 2014. bila je 202 miliona KM. Kada pad EBIDTA-e od 58 miliona maraka pomnožimo s koeficijentom 7, dođemo do podatka da je vrijednost BH Telecoma od 2006. do 2014. godine pala za oko 400 miliona maraka.

Međutim, oni koje ove podatke koriste kao argument da BH Telecom treba prodati, zaboravljaju na neke druge podatke koji su vrlo bitni za cjelovitu analizu. Mi smo od 2006. do 2014. godine uplatili 189 miliona maraka poreza i uplatili smo dividende milijardu i 339 miliona KM.

Ukupno je uplaćeno milijardu i po što malim dioničarima što Vladi Federacije BiH kao većinskom vlasniku, odnosno u budžet. Dakle, ako je vrijednost firme u tom periodu pala za 400 miliona, mi smo u istom periodu u budžete uplatili 1,5 milijardu maraka, što je otprilike tada bila vrijednost BH Telecoma. Računica je jasna – dobra je odluka bila da ne treba prodavati ovaj telekom.

VH-Mirsad-Zaimovic-13
Foto: Velija HASANBEGOVIĆ

Zahvaljujući ovom rastu EBIDTA-e, u 2015. godini povećali smo je za više od sedam miliona, i uz dividendu koju ćemo opet uplatiti po osnovu rezultata za 2015. godinu, mi smo povećali vrijednost firme za više od 50 miliona maraka. Ono što sam govorio da ćemo dokazati, mi smo već dokazali u 2015. godini: imamo veću dobit i veću vrijednost firme nego što smo imali na kraju 2014. godine.

STAV: Vlada FBiH u januaru odlučila je, prihvatanjem Plana privatizacije za 2016. godinu, da se urade pripreme za prodaju dijela kapitala BH Telecoma i HT Eroneta. Hoće li biti privatizacije dva telekoma u ovoj godini?

ZAIMOVIĆ: Na to pitanje Vlada može odgovoriti. Također, smatram logičnom odluku Vlade da ima ekipu koja će pratiti razvoj situacije na telekomunikacijskom tržištu i u ova dva preduzeća. BH Telecom je 90 posto u vlasništvu Federacije BiH, a HT Eronet nešto više od 50 posto. Podaci o tom drugom telekomu govore da on posluje na pragu rentabilnosti, tako da mi se čini da je Vladina odluka posljedica stanja u HT Eronetu, a ne stanja u BH Telecomu. Naravno, mi smo za to da se prati stanje u BH Telecomu i da, ovisno od situacije, Vlada reagira na način koji je najbolji za državu.

STAV: U kojoj je fazi najavljena reorganizacija kompanije i šta ona donosi?

ZAIMOVIĆ: Napravili smo najtemeljitiju i najradikalniju reorganizaciju kompanije od njenog osnivanja. Cijelo preduzeće s oko 3.400 zaposlenih organizirali smo tako da potpuno budu okrenuti korisniku. Devet regionalnih direkcija bile su organizirane kao zasebna preduzeća. Mi smo regionalne direkcije oslobodili svih sporednih funkcija i ostavili im samo prodaju i direktnu podršku korisnicima, od istraživanja njihovih potreba do postprodajne podrške.

Želimo podići nivo zadovoljstva korisnika, i cijelu smo firmu tako organizirali. Sve ostvarene rezultate postigli smo sa 110 ljudi manje nego što ih je u kompaniji radilo 1. januara 2015. Zahvaljujući reorganizaciji, postigli smo veću produktivnost i sva buduća zapošljavanja će ići ka tome da zaposlimo ljude od kojih će najdirektniju korist imati korisnici.

STAV: Koliko BH Telecom svojom ponudom usluga uspijeva odgovoriti zahtjevima tržišta?

VH-Mirsad-Zaimovic-15
Foto: Velija HASANBEGOVIĆ

ZAIMOVIĆ: Mi smo kompanija u BiH koja najbrže plasira usluge iz ove oblasti. Imamo izuzetne stručnjake i i takve servise koji nam omogućavaju da uslugu koja se pojavi bilo gdje u svijetu brzo implementiramo i ponudimo svojim korisnicima. Reorganizacija firme omogućit će nam da, kada je riječ o pružanju usluga korisnicima, ne bude velike razlike između onog što pružaju veliki telekom‑operateri u svijetu i onoga što mi nudimo.

STAV: Gubi li BH Telecom mnogo prihoda zbog internet‑komunikacije (npr. aplikacija Viber, Skype, What's up itd.)?

ZAIMOVIĆ: Moderne tehnologije ostavile su posljedice na prihod svih operatera u Bosni i Hercegovini, regionu i u svijetu. Ove moderne, OTT tehnologije, dovele su do pada saobraćaja, manje je SMS i govornih usluga. Pokušavamo to nadoknaditi većim brojem korisnika, osvajanjem novih tržišta i nuđenjem novih usluga.

Imamo značajan pad prihoda iz ovih tradicionalnih usluga koje nudimo, ali to nadomještamo, npr., mobilnim internetom, koji je preduvjet za komunikaciju OTT tehnologijama. Uvodimo i nove usluge koje će omogućiti malim i srednjim preduzećima da jeftinije posluju tako što im nudimo da softvere i podatke mi čuvamo, naravno, na način koji je potpuno siguran i da od toga koristi ima i BH Telecom, a i ti korisnici.

STAV: Koliko poslovanje nacionalnih telekom‑operatera otežavaju kablovski operateri koji koriste tuđu infrastrukturu?

ZAIMOVIĆ: Nedavno su me pitali šta je uvjet da BH Telecom ostane gdje je sad. Kazao sam da postoje dva preduvjeta: opredjeljenje uprave i uposlenika da se domaćinski odnosimo prema resursima koji su nam dati na upravljanje, da budemo dovoljno inovativni i brzi u pružanju usluga, a drugi preduvjet ne zavisi od nas.

Imamo nelojalnu konkurenciju, posebno kad je riječ o kablovskim operaterima. Apsurdno je da BH Telecom kao državna kompanija ima takav status i da se tako prema nama odnose oni koji trebaju primjenjivati zakon. Radimo u uvjetima nelojalne konkurencije. Naprimjer, ako imate dvije pumpe, jedna ne plaća akcize na gorivo, a druga plaća. Logično je da ova druga ne može biti konkurentna svojom cijenom.

Imamo kablovske operatere koji bez ikakvih dozvola šire svoju mrežu, razvijaju je preko infrastrukture Elektroprivrede i drugih preduzeća, ili kače svoje mreže na drveće i privatne kuće. Zbog ovakvog nezakonitog poslovanja, oni su brži, i samim tim njihova usluga eventualno može biti jeftinija jer su im troškovi niži. Izračunali smo da nas kilometar mreže u urbanoj sredini, bez materijala, košta 64.000 maraka i više. Oni tih troškova uopće nemaju.

(Kompletan intervju pročitajte u novom broju magazina STAV, koji je u prodaji)

(Izvor: Faktor.ba)

Možda vam se svidi

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar