Hrvatske škole: Profesori engleskog ne moraju znati govoriti engleski jezik

Vrlo loš engleski s gramatičkim pogreškama, zastajkivanjem, loše sastavljenim rečenicama i teškim slavenskim naglaskom, kojim je Dubravka Šuica, po obrazovanju profesorica engleskog i njemačkog jezika, prošle sedmice odgovarala na upite europarlamentaraca, nametnuo je jedno važno pitanje – kako neko s tako lošim znanjem uopšte može postati profesor i poučavati generacije djece?

‘Pipl mast trast as’ engleski govori o našem sistemu

Godine 2013. cijela Hrvatska zabavljala se ismijavanjem nastupa Ingrid Antičević Marinović u kojem je u Europskom parlamentu s teškim naglaskom poručila: ‘Pipl mast trast as’ (ljudi nam moraju vjerovati). No još je puno gore kada slično “poznavanje” engleskog demonstrira netko tko je to studirao i poslije predavao generacijama mladih po školama. A Dubravka Šuica je engleski studirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i predavala u raznim osnovnim, srednjim i višim školama po Dubrovniku. To puno govori o kvaliteti našeg obrazovnog sustava – kako onog ranijeg, koji je obrazovao i lansirao Šuicu, tako i onog današnjeg, koji ju je zaposlio.

Prilikom zapošljavanja nitko ne ocjenjuje kvalifikacije kandidata

Posebno nas je zanimalo sluša li i procjenjuje li itko prilikom zapošljavanja koliko dobro govore engleski kandidati koji bi ga trebali predavati učenicima. Naravno, ovo pitanje ima smisla u slučajevima kada zapošljavanje ne ide po političkoj direktivi ili rodbinskoj vezi.

“Odluku o zaposlenju donosi školski odbor. Tek u posljednjih godinu dana donesen je pravilnik na temelju kojeg postoji testiranje za rad i od tada u povjerenstvu sjedi jedan član koji je stručnjak predmeta”, rekla je za Index Pavlović.

“Međutim, stvar je u tome da ako kandidat koji se prijavi na natječaj ima diplomu fakulteta i ima položene pedagoške kompetencije, on se smatra apsolutno kvalificiranim za obavljanje svojeg posla i vi mu ne možete reći zna li ili ne dovoljno dobro da bi predavao u školi. On ima diplomu koju mu je izdalo sveučilište na temelju nekih kriterija u koje ne bih ulazila. Nakon toga njegova diploma govori o njegovim kompetencijama”, upozorila je.

Loši mogu ostati loši decenijama, nema nikakve selekcije

Budući da iz toga proizlazi da hrvatski obrazovni sustav očito propušta nastavnike koji nisu nužno dovoljno kvalificirani, nameće se pitanje postoji li kasnije neki korektiv ili mogućnost da se loš kandidat ipak eliminira.

Možda vam se svidi

<b>NAPOMENA:</b>Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar