Hrvatska počinje predsjedavanje Vijećem Europske unije

Sa prvim danom 2020. godine započinje šestomjesečno predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije.

“No predsjedavajuća zemlja i dalje ima dosta važnu ulogu. Premijer te zemlje uz Charlesa Michela vodi sastanke, definira dnevni red, donosi određene dokumente koji bi trebali služiti kao platforma za pregovore. Dakle, ta pozicija je i dalje dosta jaka”, ocjenjuje Trkanjec.

Na čemu će Hrvatska inzistirati?
Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade 27. prosinca:

Francuskim vetom na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, iz oktobra 2019. godine, započeo je proces redefiniranja kriterija za proširenje Europske unije zemljama zapadnog Balkana, što će, podsjeća Trkanjec, biti posljednje proširenje Unije, prenosi RSE.

“Moramo te zemlje u nekom trenutku uvesti u EU, ali ne po mehanizmu koji je postojao do sada. Dosadašnji mehanizam je definirao da – eto, donesu se neka pravila, pa se nešto ispuni, nešto se ne ispuni i u konačnici zemlje uđu. Pa su tako ušle Bugarska i Rumunjska koje su i dan-danas pod posebnim nadzorom. Rumunjska je i dalje pod službenim monitoringom”, naglašava Trkanjec.

Na stolu su francuski prijedlog reforme proširenja i prijedlog 9 zemalja, među kojima je i Slovenija, i na Hrvatskoj je, kaže naš sugovornik, da do summita u Zagrebu kao medijator nađe model koji će biti prihvatljiv svima.

Odnos prema Crnoj Gori i Srbiji
Prema informacijama kojima Trkanjec raspolaže, dođe li do reforme procesa proširenja, Crnoj Gori i Srbiji koje već pregovaraju priznat će se svi dosadašnji rezultati, ali će morati prihvatiti nova pravila.

“Hrvatska je po pitanju Srbije postavila vrlo jasne kriterije u svom programu predsjedanja Vijećem EU, a to je regionalna suradnja i suočavanje s prošlošću. Dakle, Srbija će morati poduzeti neke dodatne korake da bi sa strane hrvatskog predsjedanja mogla naići na pozitivne elemente. Ali, potpuno je jasno da će i ona biti dio zapadnobalkanskog paketa i Hrvatska neće raditi probleme mimo onoga što je zapisano u kopenhagenskim kriterijima”, kaže Trkanjec.

Kopenhagenski kriteriji definirani su 1993. godine na sastanku Europskog vijeća. Tri su kriterija – politički (stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva EU), gospodarski (postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU) i pravni (usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU – francuski acquis communautaire).

Možda vam se svidi

Leave A Reply