Hiljade vjernika okupile se jučer na centralnoj manifestaciji “508 dani Ajvatovice”

Ajvatovica je mjesto gdje možemo naučili da iskren nijet, istrajnost u poslu i dova mogu pomjerati stijene i brda, a kada se to dogodi vrelo Božije milosti će poteći do svakog grada, svake kuće i svakog insana, poručio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, u obraćanju okupljenim vjernicima na centralnoj svečanosti kulturno-vjerske manifestacije “508. Dani Ajvatovice”.
Nakon klanjanja podne-namaza i učenja dove na platou Ajvatovice završena je centralna svečanost kulturno-vjerske manifestacije 508. Dani Ajvatovice.

Ni kiša koja je padala u Priscu nije bila prepreka vjernicima da u velikom broju dođu na plato Ajvatovice.

Centralnoj svečanosti na platou Ajvatovice, osim reisu-l-ulema Kavazovića, prisustvovali su predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, dopredsjednik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović, muftija travnički Ahmed ef. Adilović, glavni imam Medžlisa IZ Donji Vakuf Esad ef. Slipac, brojni imami, zvanice i vjernici.
Nešto više od 300 konjanika, koji su dan ranije iz Karaule i drugih bh. gradova krenuli prema Pruscu i na tom putu prošli kroz Donji Vakuf, gdje ih je dočekalo više hiljada građana, nakon tradicionalne prozivke bajraka ispred Handanagine džamije u Pruscu krenuli ka najvećem dovištu muslimana u Evropi.

Konjanici, bajraktari i više hiljada vjernika iz Bosne i Hercegovine, Turske i cijele Evrope pohodilo je podnožje planine Šuljage, sedam kilometara od starog grada Prusca. Tamo se, prema vjerovanjima, učenjak Ajvaz-dedo 40 jutara molio Bogu za vodu. A, u sjećanju na uslišenu mu molitvu, zahvaljujući kojoj je Prusac dobio vodu, vjernici već pet stoljeća pohode ovaj kraj.

Muftija travnički Ahmed Adilović je podsjetio kako je moto ovogodišnjih Dana Ajvatovice “kad vjera govori i priroda sluša”, čime se poručuje da su i vjera i priroda s istog izvora, od istog Tvorca, da su kompatibilne i da trebaju biti životna inspiracija.

Adilović je ukazao na važnost aktivnijeg rada svakog pojedinca na poboljšanju stanja u društvu.

Podvukao je također kako je Ajvatovica mnogo veća i od same predaje i od same legende o Ajvaz-dedi.

Nakon obraćanja i programa klanjan je podne-namaz i proučena dova.

Bajraktare, zadužene predstavnike džemata iz BiH i dijaspore za nošenje zastava, koji su nosili bajrake prema platou Ajvatovice, slijedilo je više stotina posjetitelja ove manifestacije iz BiH, Turske i drugih zemalja. Nakon dolaska na mjesto za koje se vjeruje da je lokalitet na kojem se odvojila stijena kako bi pitka voda došla u Prusac, mnogi vjernici iskoristili su priliku da okuse vodu koju smatraju ljekovitom.
Najkićenijim konjanikom na ovogodišnjoj Ajvatiovici prglašen je Naser Orić, ratni komandant Armije Bosne i Hercegovine (BiH) u Srebrenici, koji je na Ajvatovici učestvovao sa konjicom iz Sarajeva.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Ajvaz dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu, moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima, četrdeseto jutro od dolaska na dovište, Ajvaz-dedo je usnio san o sudaru dva ovna. Kada se probudio, stijena je bila razdvojena, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Europe i Azije.

 

(TNTPortal)

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar