Danas (ni)je Dan rudara

U Bosni i Hercegovini 21. decembar obilježava se kao Dan rudara.

Vrlo važan datum 1920. godine kada je došlo do pobune rudara sa tuzlanskog područja.

Ne, nisu se borili za basnoslovne plaće već protiv teških uslova rada koji su bili nametnuti u to vrijeme, nisu se borili za plaću jer možemo reći da je Rudar u to vrijeme bio gospodin.

Svojim kolegama podršku dale su i kolege iz Kaknja, Zenice, Breze, Kreke, Mostara i Ljubije.

Pokušala je tadašnja vlast metodom zastrašivanja ucijeniti rudare, zaboravljajući da imaju posla upravo sa hrabrim i neustrašivim ljudima kojima je strah svakodnevnica.

Kako su pritisci od vlade bili sve jači, očekivali su da će rudari vratiti se na svoja radna mjesta i ostati bez ispunjenja traženih zahtjeva, dobili su suprotno.

Cijeli slučaj doveo je do nastanka takozvane Husinske bune, odnosno oružanog otpora rudara prema lošoj vlasti.

Ako je suditi prema podacima historičara, oni najbolje pokazuju o kakvoj ozbiljnoj buni se radilo jer je od 5.100 rudara štrajk podržalo 4.800, pojedini historičari navode i cifru od 7.000 rudara koji su podržali štrajk.

Iskrene namjere prepoznali su i drugi. Štrajku se pridružuju i metalci, a na radnim mjestima u skladu sa važećim odredbama bile su samo neophodne osobe kako bi se zaštitio rudnik od požara i poplava.

Pala mrtva glava

Zbog odnosa vlasti prema ovom pokretu nezadovoljstvo proširilo i van granica Bosne i Hercegovine, kap koja je prelila čašu bile su prve žrtve pobune.

Prve žrtve štrajka pale su u Tuzli 27. decembra u sukobu rudara Kreke i žandara. Sedmorica rudara su poginula, više desetina ranjeno, a oko 400 njih je uhapšeno.

Tokom januara i februara 1922. održano je i suđenje, na kojem je više 350 rudara optuženo, dok je suđeno samo njih 20-tak.

Jure Kerošević, rudar porijeklom s Husina, osuđen je na smrt vješanjem zbog ubistva žandara, a ostatak optuženih je dobio kazne od kojih je najviša bila 15 mjeseci.

Nakon sudske odluke izbijaju neredi u cijeloj Kraljevini SHS. Četvrti kongres Komunističke internacionale u Moskvi 30. novembra 1922. pozvao je proletere svih zemalja da pruže podršku pomilovanju Keroševića.

Kralj Aleksandar Karađorđević 4. decembra 1922. donosi ukaz o pomilovanju Jure Keroševića, kojim mu je smrtna kazna zamijenjena dvadesetogodišnjom zatvorskom.

Tako je Tuzla, kao kolijevka bh. suživota i borbe za radnička prava, postala mjesto okršaja bešćutne vlast i vrijednih rudara.

Kasnije, to je doprinijelo većoj brizi o rudarima i njihovim uvjetima rada te povećanju obima radničkih prava. Kerošević je 1937, nakon 17 godina robije, pušten na slobodu.

Ova velika prekretnica za rudare i sve radnike tadašnje Kraljevine SHS kasnije se počela slaviti kao Dan rudara u Bosni Hercegovini.

Dan rudara danas

Hrabrošću je izazvan pokret, mrtva glava je pala, što su tražili dobili su.

Tako su u amanet ostavili svoja izborena prava budućim (današnjim) generacijama, ali i pokazali svojevrsan primjer hrabrosti i neustrašivosti koje samo rudar može da ima.

Nažalost, svjedoci smo da to danas ni približno nije tako.

Danas rudari živote gube u nesrećama zbog loše opreme ili (ne)sigurnosti rudnika, a ne u pobunama. Tek nekolicina pokušava očuvati ostavljeni amanet pokušavajući blokirati jamu. Drama traje nekoliko dana, a zatim „slamanje“ i prihvatanje zahtjeva matičnog rudnika.

Nekolicina iz prethodne rečenice polako išćezava pritiscima zbog prethodne blokade, i tako…

I tako… Dan rudara će da se obilježava sjećajući se poginulih rudara u Husinskoj buni i rudarskim nesrećama poslije  a zatim organizovano slavlje uz određenu novčanu nagradu.

A kada 21. decembar otkuca, slavlje završi opet kacigu s lampom na glavu uz opraštanje s suprugom, sinom ili kćerkom, uz rudarski pozdrav „Sretno“ odlazi u zemljinu utrobu kilometrima duboko, ne znajući da li će imati priliku prirodnu svjetlost više ikada vidjeti.

 

Ekipa portala Kakanj-X.com upućuje iskrene čestitke povodom 21. decembra, Dana rudara uz želje za puno uspjeha i dobro zdravlje u narednom periodu uz rudarski pozdrav SRETNO!

Možda vam se svidi

Leave A Reply