Brana Idbar kod Konjica smatra se promašajem stoljeća

Brana Idbar u istoimenom selu u blizini Konjica i danas, nakon više od pola stoljeća, privlači veliku pažnju slučajnih prolaznika ali i tema je o kojoj pišu i razgovaraju stručnjaci.

Naime, nazivaju je i promašajem stoljeća. Izgrađena je 1959. godine u dolini ispod Prenja. Brana je jedan specifikum za cijeli prostor bivše Jugoslavije. Izgrađena je radi zaustavljanja nanosa rijeke Bašćice, koja je bujična rijeka i koja je nanosila velike taloge u Jablaničko jezero. Prije svega, bio je cilj da se spriječi nanos tih velikih količina taloga. Dakle, nije bio cilj proizvodnja električne energije. Uložen trud ali i mnogo novca na kraju je rezultirao ničim.

Kada je izgrađena niko nije mogao očekivati da će rječica Baščića toliko nadoći te da će se voda akumulirati velikom brzinom dok se nije počela prelijevati, nakon čega je došlo i do pucanja brane koje je moglo imati katastrofalan ishod. Do toga nije došlo jer se sredinom brane pojavila i danas vidljiva pukotina. Nedugo nakon toga mještani su napravili još jedan prolaz kroz branu kroz koji danas vodi glavna cesta do sela Idbar.

Nevjerovatan prizor. Velika brana, visoka više od 30 metara, okružena šumom, a kroz nju mali prolaz i put koji vodi do živopisnog sela Idbara. Betonska neman nam pruža put u selo koje i danas čuva tradiciju tih krajeva. Svi se sjećaju i prepričavaju ‘50-te godine. Svi se sjećaju godina kada je građena brana i kada su samo “konjskim putem” iznad brane imali dodir sa civilizacijom. Bili su odsječeni. Vidimo i neki potočić, kažu da je to rijeka Bašćica koja je ‘59. tako nadošla da se prelijevala preko tek napravljene brane. Mještani kažu da su jedino oni znali kako ova rječica zna biti opasna. Niko im nije vjerovao.

 Brana Idbar kod Konjica smatra se promašajem stoljeća

Sabit Ćosić je dalekih ‘50-tih godina radio na izgradnji brane u Idbru. Inače, mještanin spomenutog sela Sabit se u razgovoru za Anadolu Agency (AA) prisjetio perioda kada su tri godine u tri smjene radili na izgradnji brane koja se danas smatra velikim promašajem.

Kako kaže, kada su je izgradili otvorili su vodu da se puni, međutim, otkazala je desna strana brane.

“Tada su došli specijalci, minirali jedan dio i napravili otvor za vodu. Svega se dobro sjećam jer sam na brani radio oko dva mjeseca nakon čega sam otišao u Zadar. Brana nije imala neki značaj jer je rađena zbog jablaničke brane”, ispričao je Sabit.

Pojašnjava da je brana bila treća tog tipa u Evropi.

“Za preostale dvije ne znam da li su uspjele ili ne. Branu je voda mogla napuniti za 24 sata. To je mala rijeka ali zna nabujati jako puno. Ranije sam živio oko 200 metara od ove kuće i tri puta sma iz tog sela bježao u ovo”, istakao je Sabit.

Naglašava da je rijeka, kada nadođe, nosila sve pred sobom. Sabit kaže da je brana izgrađena samo radi zaustavljanja materijala.

“Mještani Idbra, bilo je oko 120 domaćinstava, bili smo odsječeni od grada. Išlo se iznad brane konjskim putem. Niko nam tada nije smio dati potpis da se brana probije. Gdje je sada cesta na tom mjestu su bili zatvarači za ispust vode. Mi smo se organizovali na svoju ruku i probili branu te na taj način napravili put koji postoji i dan danas”, govorio je Sabit.

 Brana Idbar kod Konjica smatra se promašajem stoljeća

Danas, poručuje, brana ne služi nizašta.

Aziz Nuhić je rođen u Idbru i tu je odrastao. Danas više ne živi tamo, a kako kaže, Idbar će mu uvijek biti u srcu. Sjeća se i prvog punjenja brane 1959. godine.

“Poslije rata, skoro 12 godina sam skupljao podatke o Idbru, od prvih pisanih tragova, čak od legendi do današnjih dana. Bilo mi je posebno stalo i da na neki način zabilježim i zapišem događanja koja su se dogodila u proteklom ratu”, ispričao je Nuhić za Anadolu Agency.

Kako kaže, usput je pravio i zapis o brani.

“Dobio sam neke materijale koje su radili ljudi koji su direktno radili na izgradnji brane. Brana je jedan specifikum za cijeli prostor bivše Jugoslavije tako da je i meni bila interesantna. Obradio sam taj period izgradnje brane, pucanja i ispuštanja. Mnogi ne znaju da je brana, prije svega, napravljena radi zaustavljanja nanosa rijeke Bašćice, koja je bujična rijeka i koja je nanosila velike taloge u Jablaničko jezero. Prije svega, bio je cilj da se spriječi nanos tih velikih količina taloga. Dakle, nije bio cilj proizvodnja električne energije”, kazao je Nuhić.

Uspio je, kako kaže, nakon 12 godina skupljanja materijala, da napiše knjigu o prvim pisanim tragovima, legendama pa do završetka proteklog rata.

 Brana Idbar kod Konjica smatra se promašajem stoljeća

“Cilj brane je bio opravdan, a druga je stvar što se cilj nije postigao. Činjenica je, kada sada pogledate, velike količine materijala se nalaze u Jablaničkom jezeru, međutim, najveći problem je bio taj što nije bilo dovoljno finansijskih sredstava. Na desnoj obali nije izvršeno injektiranje kako treba”, tvrdi Nuhić.

Prema njegovim riječima, kada je nadošla bujična rijeka Bačćica došlo je do popuštanja desnog dijela brane i oko 12 centimetara je pomjerena brana.

“Izbijalo je oko nekoliko kubika kamenja. Da je urađena kako treba i da je bilo dovoljno finansijskih sredstava onda ne bi sigurno došlo do toga. Da je ostala ona bi imala svoje opravdanje. Ona je imala opravdanje, međutim, druga stvar je što nije ostvaren cilj. Zbog finansijskih razloga došlo je do propusta u izgradnji”, istakao je Nuhić.

Naglašava da on svakako pripada više nekom ekološkom pokretu.

“Jesam protiv izgradnje brana. Jesam ali ima trenutaka kada su te brane i neophodne. Brana je imala svoje opravdanje ali došlo je do pucanja tako da su ogromne količine i finansijskih sredstava i truda i rada otišle pod led”, rekao je Nuhić.

Prema njegovim riječima, glavni stručnjak koji je vodio projekt bio je inženjer Dušan Milanović, a izvođač radova Željezničko građevinsko preduzeće br. 1 iz Sarajeva, koje prije nije radilo na branama.

Govoreći o navodima nekih medija da je Milanović nakon neuspjeha sa branom izvršio samoubistvo, Nuhić kaže da to nije istina.

“Primijetio sam tada da je došlo do podjele pa možda čak i na nacionalnoj osnovi. Stručnjaci koji su sa prostora Srbije su na neki način stali u odbranu Dušana Milanovića dok su ga drugi, sa područja BiH, krivili što je došlo do ozbiljnih propusta tokom izgradnje brane”, istakao je Nuhić.

Mišljenja je da je bilo nemoguće ispraviti greške koje su napravljene na brani.

“Ja sada branu u Idbru gledam više kao pouku ljudima da treba dobro izanalizirati sve mogućnosti pa onda pristupiti određenim projektima”, poručio je Nuhić.

(Fokus.ba)

Možda vam se svidi

Comments are closed.