Bosanke i Bosanci lektorišu švicarske novine

Amela Domazet je Bosanka. Živi u Banjaluci, glavnom gradu Republike Srpske na sjeveru Bosne i Hercegovine – oko 1000 kilometara udaljenog od Lucerna. Ipak, ona prilično dobro zna šta se dešava tokom karnevalske noći u glavnom gradu švajcarskog kantona. Amela Domazet vodi firmu Tool-e-byte u Bosni i Hercegovini. Kompanija je osnovana 2014. godine i ima 30 zaposlenih, od kojih svi tečno govore njemački, uključujući i samu Amelu. To je naslijeđe rata. Gotovo svi, koji rade u njenoj firmi su kao djeca izbjegli u Njemačku ili Austriju, kaže ona. Dodaje da im je njemački bio maternji jezik i da su mnogi morali učiti bosanski kada su se vratili“, piše list “Süddeutsche Zeitung”.

List navodi da firma Tool-e-byte radi za njemačke kompanije, preuzima brigu o njihovim mušterijama putem telefona ili pomaže u vođenju knjigovodstva. U međuvremenu, fokus firme je, po riječima šefice Amele Domazet, lektorisanje članaka za novine i izdavačke kuće, prenosi “Deutsche Welle“.

Tako je, u oktobru 2017. godine, tim u Banja Luci počeo svakodnevno korigirati do 100 stranica švicarskih regionalnih novina. Poslovni partner Amele Domazet na švajcarskoj strani je CH Media. Ova izdavačka kuća nastala je prošle jeseni spajanjem regionalnih medija u okviru NZZ-a (Neue Zuercher Zeitung) i medijske grupe AZ. CH Media objedinjuje oko 80 publikacija, uključujući više od 20 dnevnih novina. Tim Amele Domazet ispravlja regionalna novinska izdanja u okviru NZZ-a, uključujući Luzerner Zeitung, St. Galler Tagblatt ili Bieler Zeitung“, piše “Süddeutsche Zeitung”.

Kada je u Švajcarskoj postalo poznato, gdje CH Media šalje tekstove svojih regionalnih novinskih izdanja na korekciju, došlo je do talasa negodovanja. Ni manje ni više nego NZZ kao najuglednija novinska kuća u zemlji zbog mjera štednje pušta žene -“bivše izbjeglice” da lektorišu švajcarske novine, objavili su mediji u ljeto 2017. godine. “Odvažan eksperiment”, ocjenio je časopis Medienwoche”.

Umberto W. Ferrari reagovao je ogorčeno na takve primjedbe i postavio pitanje: “Šta govori protiv toga da one to rade? To su samo predrasude uperene protiv jezičnih kompetencija Bosanki!” Ferrari je član vijeća novinara odnosno publicističkog dijela menadžmenta izdavačke kuće CH Media. On je dao nalog za outsourcing, odnosno prebacivanje lektorisanja u Bosnu prije otprilike dvije godine, kada je bio voditelj odjela “Priprema za štampanje” u NZZ Grupi”.

Švajcarci nisu napravili damping na plate u Banjaluci

Dobili su, kaže, nalog da sprovedu mjere štednje. Tool-e-byte, njemačka kompanija sa nekoliko filijala u inostranstvu, bila je jedna od nekoliko firmi koja se prijavila za posao. Nakon probne faze u ljeto 2017. godine, s njima su napravili ugovor o saradnji. “Na ovaj način uštedjeli smo znatan iznos”, kaže Ferrari. Nije htio reći koliko je visoka ušteda ali je naglasio da time ni u kojem slučaju ne prave damping na plate u Banja Luci“, piše “Süddeutsche Zeitung”.

CH Media se ugovorom osigurao da oni koji rade na korekcijama primaju nadprosječne plate. To potvrđuje i Amela Domazet. Međutim, teško da bi ikada i mogli da naprave dmping na bh.plate s obzirom da nadprosječna plata tamo iznosi više od 400 eura mjesečno. To je otprilike jedna desetina prosječne švicarske plate“.

“Ako je vjerovati Umbertu Ferariju, iz Bosne dolazi otprilike isti kvalitet kao kada to rade švicarski lektori. CH Media redovno provjerava kvalitet korekcija i učinak Amele Domazet i njenog tima. Svakodnevno pročitaju pet stranica, koje lektoriše bosanski tim i pet stranica koje ispravlja švajcarski tim. Ferrari ne krije zadovoljstvo: “Rezultat je takav da se njihov rad zaista može porediti.” Čak i iz redakcije koja šalje tekstove na lektorisanje, jedva da ima žalbi na lektorisanje. Lokalni urednik, koji ne želi da bude imenovan, osvrnuo se na tekst o karnevalu, koji je imao toliko specifičnih izraza ali čija korektura je prošla jako dobro. Bivši član lokalne redakcije izvjestio je da se tu i tamo pojave greške u lokalnoj terminologiji. A onda je dodao: “Njemački jezik žene, lektorke iz Bosne govore bolje od mnogih Švajcaraca“, piše “Süddeutsche Zeitung”.

Jedanaest žena i jedan muškarac rade za Amelu Domazet. Ne samo da su većinu svog djetinjstva proveli u zemljama njemačkog govornog područja, već su i studirali njemački jezik. U međuvremenu, kaže Amela Domazet, početni strahovi od kontakta sa Švajcarcima i švajcarskim njemačkim su također nestali. Izdavačka kuća CH Media pripremila je bosanski tim na specifičnosti: Lektori ne rade samo sa švajcarsko-nemačkim-Dudenom, već postoji i poseban priručnik koji reguliše pravopis za sva regionalna izdanja i medije NZZ-a. Pored toga, redakcijski timovi su sastavili liste posebnih karnevalskih izraza za bosanske lektore. U Banja Luci, na primjer, vrlo dobro znaju da ljudi iz Luzerna tradicionalnu karnevalsku muziku pišu sa dva u – “Guuggenmusig”, ali u St. Gallenu sa jednim u -“Guggenmusig”.

Možda vam se svidi

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar