BiH preuzima kontrolu gornjeg dijela neba od Hrvatske i Srbije?

Izgradnja sistema kontrole letenja ukupno je koštala 27 miliona eura. Danas ne postoje više nikakve tehničke ni kadrovske prepreke za preuzimanje kontrole u našem cjelokupnom zračnom prostoru, tvrde u Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine.

Naša zemlja bi, tvrde nadležni, početkom decembra trebala preuzeti kontrolu gornjeg dijela neba iznad 10 hiljada metara, koje od 1998-e godine kontrolišu susjedne Hrvatska i Srbija.

Potrebni uređaji su instalirani, kontrolori leta školovani i samo nebo je granica. Ili će ovo i dalje ostati ideja visoko u oblacima, javlja BHRT.

Pregovaranje je završeno sa predstavnicima Republike Srbije, tvrde u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, a uskoro slijede pregovori sa Crnom Gorom, a potom sastanak delegacija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Cilj zaključivanja novih međudržavnih sporazuma je jasno definiranje linija do kojih se kontrolira zračni prostor iznad BiH. Datum kada kontrolori počinju aktivnosti u vezi sa reguliranjem zračne plovidbe, prema najavama nadležnih, je 5. decembar.

“To znači preuzimanje kontrole gornjeg dijela neba, kontrolori su odškolovani u Češkoj, Finskoj, Srbiji i Hrvatskoj. 67 kontrolora je prošlo, ili su u završnoj fazi tog procesa, neki od njih su već na svojim mjestima, ostale očekujemo do 5. decembra kada je i najavljen sam taj čin preuzimanja”, kaže Zoran Andrić iz Ministartsva prometa i komunikacija BiH.

Izgradnja sistema kontrole letenja ukupno je koštala 27 miliona eura. Danas ne postoje više nikakve tehničke ni kadrovske prepreke za preuzimanje kontrole u našem cjelokupnom zračnom prostoru, tvrde u Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine.

“Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH je sve svoje obaveze ispunila… Također, BHANSA je zajedno sa drugim tijelima institucija proteklih godina uložila ogromne napore kako bi ovaj cilj bio ostvaren”, kaže Rade Zucić iz BHANSA-e.

Saobraćajni i vazduhoplovni inženjer Omer Kulić smatra da se to, ipak, moglo i ranije dogoditi. Kao primjer navodi zemlje iz regije, te da je primjerice Sloveniji trebala godina, Sjevernoj Makedoniji tri, a Bosni i Hercegovini 15.

Jednom od najvećih grešaka smatra potez Direkcije civilne avijacije BiH, koja je inicijalno bila zadužena da taj sistem napravi, u vezi sa kupovinom radara, jer je umjesto onih kakve imaju Beograd i Zagreb, kupljen španski. No, osim grešaka bilo je, smatra Kulić, i opstrukcija.

“Moram reći da jedna vrlo moćna opstrukcija dolazi od naših susjeda, od Beograda i zagreba kojima nije u interesu da mi to uradimo zato što oni naplaćuju usluge koje pružaju za kontrolu neba BiH, pola s jedne, pola s druge strane. Znači uzimaju dobre pare i njima je u interesu da se to što duže produži…To su desetine miliona maraka na godišnjem nivou”, tvrdi Kulić.

Možda vam se svidi

<b>NAPOMENA:</b>Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar