BiH bez modela licenciranja prosvjetnih radnika

U Bosni i Hercegovini ne postoji model licenciranja nastavnog osoblja – dobijanje dozvole za rad i stalna provjera kvalitete da bi se ta dozvola održala.Damir Marjanović, rektor i profesor Univerziteta Burch u Sarajevu, tvrdi da bi taj model, za kojeg kaže da je za prosvjetne radnike isto kao i za sportiste koje se žele iznova dokazivati, bio izuzetno koristan i potreban bh. obrazovnom sistemu.

Vjeruje da bi tim modelom Bosna i Hercegovina mogla napraviti i svojevrsnu reviziju i odstraniti sve one “koji nečasno rade tako častan posao”, a da se kroz trenutno stanje obrazovnih sistema, “ako se to uopće mogu nazvati sistemi”, jasno može vidjeti i stanje u toj zemlji.

Prema riječima Marjanovića i direktora Republičkog pedagoškog zavoda u RS-u Predraga Damjanovića, zakon u tom bh. entitetu od 2012. ne propisuje licenciranje prosvjetnih radnika, dok u Federaciji BiH ne postoji jedinstveni zakon koji to regulira. Osnovno, srednje, ali i visoko obrazovanje pod ingerencijom je kantonalnih vlada i nadležnih ministarstava.

Marjanović tvrdi da bi periodično obnavljanje nastavničkih licenci moglo unaprijediti kvalitet tog posla.”Susjedne zemlje, poput Srbije, već primjenjuju taj model, a, koliko mi je poznato, Hrvatska ga je predvidjela izmjenama zakona od prije par godina i radi na usavršavanju ovoga sistema. Njihova iskustva bi nam u tom pogledu mogla biti značajna. To licenciranje je u RS-u zamijenjeno klasičnim stručnim ispitom, koji ni približno nema stvarnu snagu koju bi efikasno licenciranje moglo imati. U Federaciji BiH stanje je još složenije jer ne postoji jedinstven zakon na njenom cijelom prostoru.

Svako kantonalno ministarstvo može da donosi svoje propise, koji bi trebali biti u skladu s okvirnim zakonima donesenim na nivou države. Nisam siguran za ostale kantone, ali u Kantonu Sarajevo ne postoji model licenciranja prosvjetnih radnika i postoji samo institucija stručnog ispita, koji se polaže nakon realizacije pripravničkog staža, tj. prilikom prvog zapošljavanja. Dakle, kratko i jasno, ne postoji licenciranje nastavnika”, ističe Marjanović.

Unapređenje znanja nastavnog osoblja

Dodaje da obaveza licenciranja, koja se pripisuje prosvjetnim radnicima, za sobom povlači i obavezu države da stvori uvjete za kontinuirano usavršavanje prosvjetnih radnika, što, prema njegovim tvrdnjama, nije slučaj u Bosni i Hercegovini.”Naime, i kada se sprovodi, ta edukacija je najčešće upitne kvalitete i smisla. Stoga, prije same izmjene zakona i primjene modela licenciranja mora se dobro osmisliti i model pružanja prilike da taj isti nastavnik ili nastavnica koji trebaju biti licencirani mogu uspješno unapređivati svoje znanje. To je neophodno jer krajnji rezultat tog modela trebala bi biti zadovoljna i sretna djeca, spremna za izazove 21. stoljeća. No, čini se da naši političari imaju zadnjih 20 godina mnogo značajnijih tema od kvalitetnog odgojnog i obrazovnog sistema”, kaže Marjanović.

Licenciranje nastavnika i stručnih saradnika u RS-u, prema riječima Predraga Damjanovića, počelo je 2007. godine, ali je završeno 2012.Nastavnici i stručni saradnici u tom su periodu dobijali licence na osnovu dokumentacije koja je bila neophodna za zasnivanje radnog mjesta i položenog stručnog ispita za samostalno obavljanje odgojno-obrazovnog rada.

Nakon usvajanja Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju i srednjem obrazovanju i vaspitanju, kaže Damjanović, Ministarstvo prosvjete i kulture donijelo je Pravilnik o stručnom usavršavanju i napredovanju direktora, nastavnika i stručnih saradnika, kojim su propisani kriteriji za ocjenjivanje osoblja, a to, tvrdi, znači produženje i oduzimanje licence.

“Godine 2012. došlo je do izmjena i dopuna Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju i srednjem obrazovanju i vaspitanju, u kojem je licenciranje direktora, nastavnika i stručnih saradnika stavljeno van snage, a 2015. godine van snage je stavljen Pravilnik o stručnom usavršavanju i napredovanju direktora, nastavnika i stručnih saradnika, pa je ocjenjivanje istih također stavljeno van snage”, navodi Damjanović.

Ističe da je novom Strategijom obrazovanja RS-a 2016. stavljen naglasak na kvalitet odgoja i obrazovanja, što, kaže, podrazumijeva ocjenjivanje i licenciranje direktora, stručnih saradnika i nastavnika.

Tvrdi da se tokom ove godine očekuje usvajanje zakona koji bi to regulirao.Dušan Mišljenović, direktor OŠ “Georgi Stojkov Rakovski” u Banjoj Luci i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola, tvrdi da sve škole u RS-u nemaju jednake uvjete za rad, pa onda ni prosvjetni radnici nemaju jednake mogućnosti za stručno usavršavanje, postizanje rezultata u radu s učenicima.To su, tvrdi, bili osnovni parametri za produženje licence i razlog za brisanje iz zakona.

Podizanje ugleda prosvjetnog radnika

Nada se da će novim zakonom biti postavljene obaveze usavršavanja i ocjenjivanja nastavnika i stručnih saradnika.”Inicijatori su, između ostalih, bili i direktori škola. Odgovornost će biti na Republičkom pedagoškom zavodu i školi. Mora se postaviti sistem usavršavanja i ocjenjivanja koji će pobuditi i pojačati svijest i odgovornost nastavnika, stručnih saradnika i direktora, što će sigurno podići kvalitet obrazovanja. Podizanje ugleda prosvjetnog radnika i škole utjecaće i na odgovornost učenika i roditelja, što će zajedno utjecati na kvalitet obrazovanja”, ističe on.Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke potvrdilo nam je da su u tom bh. entitetu sva pitanja koja se odnose na nadzor nad radom nastavnog kadra u osnovnim i srednjim školama regulirana kantonalnim zakonima o obrazovanju.

“Prema kantonalnim zakonima o osnovnom obrazovanju i kantonalnim zakonima o srednjem obrazovanju u Federaciji BiH, nadzor nad zakonitošću rada i inspekcijski nadzor, kao i stručni nadzor rada javnih ustanova i ustanova iz oblasti osnovnog odgoja i obrazovanja i srednjeg obrazovanja vrši kantonalno ministarstvo nadležno za obrazovanje”, istaknuto je u saopćenju Ministarstva.

Upravni, tj. inspekcijski nadzor vrše prosvjetni inspektori u skladu sa Zakonom o prosvjetnoj inspekciji, a škola je, kako je navedeno, dužna omogućiti nesmetano vršenje nadzora, kao i uvid u odgovarajuću dokumentaciju i evidenciju koja se vodi u školi.”Inspekcijski nadzor obuhvata stručnu zastupljenost nastave odgovarajućim profilom i stručnom spremom nastavnog kadra.  On podrazumijeva nadzor nad organizacijom i izvođenjem nastave, radom nastavnika/nastavnica i stručnih saradnika/saradnica, kao i direktora/direktorica u školama, a u svrhu unapređenja odgojno-obrazovnog rada”, navodi se u saopćenju.

Ulaganja u obrazovanje

Stručni nadzor, dodaje se, vrše stručni savjetnici prosvjetno-pedagoških zavoda/zavoda za školstvo i izvještaj o svojim nalazima dostavljaju direktoru škole, nadležnom ministru, općinskim i gradskim organima, a nastavnik može izgubiti pravo na daljnji rad ako se utvrdi da ne izvršava svoje obaveze u skladu s nastavnim planom i programom, zakonom, pravilima škole i drugim propisima.

Samra, majka devetogodišnje djevojčice koja pohađa osnovnu školu u Sarajevu tvrdi da bi licenciranje prosvjetnih radnika u Bosni i Hercegovini sigurno doprinijelo poboljšanju kvaliteta nastave. Kaže da je, kada se u obzir uzmu stanje u zemlji i plaće nastavnika, zadovoljna kvalitetom same nastave i angažmanom osoblja.

Milka iz Prijedora, čija 11-godišnja kći pohađa jednu od osnovnih škola u RS-u, smatra da djeca iz Bosne i Hercegovine koja nakon završetka srednje škole imaju priliku otići u inozemstvo radi daljnjeg školovanja, pokazuju da je kvalitet nastave u Bosni i Hercegovini dobar. Ipak, kao i Samra, smatra da bi licenciranje nastavnika dodatno doprinijelo poboljšanju kvaliteta nastave.

“Kako sam već više puta navodio, obrazovanje je bilo prva žrtva Dejtonskog sporazuma i njegova parcijalizacija ga je jednostavno pretvorila u dnevnopolitičku temu za koju ne postoje, a, iskreno, i nešto se pretjerano ne traže, dovoljna ulaganja, i materijalna i stručna. Stoga i ne treba da čudi da su u tako neuređenom prostoru mnogi jednostavno zalutali u njega.”

Siguran je da bi svaki dobar pedagog i svaki vrhunski nastavnik ili nastavnica rado dočekali efikasan model licenciranja koji bi jasno razdvojio one koji dobro rade svoj posao i one koji su na tako bitna mjesta odgajatelja djece zalutali, uglavnom, kako tvrdi, na pogrešne načine.Marjanović sumnja da u ovom trenutku postoji “dobra politička volja” za takvo nešto.

(Izvor: Al Jazeera)

Možda vam se svidi

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar