Antifašisti iz Italije, Austrije i Rusije učestvovali na “Igmanskom maršu”

Tradicionalnim pohodom na Igman i nizom prigodnih sadržaja, danas je na toj bosanskohercegovačkoj planini obilježena 78. godišnjica “Igmanskog marša”, jedne od najznačajnih operacija tokom Narodnooslobodilačke borbe (NOB) u Drugom svjetskom ratu.

Ovogodišnja velika međunarodna manifestacija antifašizma, upriličena pod pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića i u organizaciji Saveza udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata Kantona Sarajevo (SABNOR KS), okupila je rekordan broj sudionika, prenosi “Fena”.

Prema procjenama, centralnoj svečanosti i programu kraj Spomenika Prve proleterske brigade na Velikom polju (Igman) prisustvovalo je oko 20.000 sudionika, a pored bh. građana, članova boračkih udruženja i predstavnika vlasti, manifestacija je okupila i goste iz zemalja regiona, kao i antifašiste iz Italije, Austrije i Ruske Federacije.

Kako je kazao predsjednik Organizacionog odbora manifestacije Ibrahim Durmo, ovogodišnje okupljanje antifašista, dosada najmasovnije, proteklo je u dostojanstvenoj i izuzetno prijateljskoj atmosferi, svjedočeći o snazi zajedništva i solidarnosti usprkos aktuelnim retrogradnim pojavama i tendencijama.Ovogodišnja velika međunarodna manifestacija antifašizma, upriličena pod pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića i u organizaciji Saveza udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata Kantona Sarajevo (SABNOR KS), okupila je rekordan broj sudionika.

Prema procjenama, centralnoj svečanosti i programu kraj Spomenika Prve proleterske brigade na Velikom polju (Igman) prisustvovalo je oko 20.000 sudionika, a pored bh. građana, članova boračkih udruženja i predstavnika vlasti, manifestacija je okupila i goste iz zemalja regiona, kao i antifašiste iz Italije, Austrije i Ruske Federacije.

Kako je kazao predsjednik Organizacionog odbora manifestacije Ibrahim Durmo, ovogodišnje okupljanje antifašista, dosada najmasovnije, proteklo je u dostojanstvenoj i izuzetno prijateljskoj atmosferi, svedočeći o snazi zajedništva i solidarnosti usprkos aktuelnim retrogradnim pojavama i tendencijama.

U skladu s Programom manifestacije, njeni sudionici položili su cvijeće na partizansko i šehidsko spomen-obilježje na Brezovači, odajući počast žrtvama fašizma i borcima Armije RBiH.

Na tom lokalitetu (Brezovači) formirana je marševska kolona koja se, poslije predaje zastave Prve proleterske brigade komandantu marša, uputila u pravcu Mrazišta i Velikog polja, gdje je, također, položeno cvijeće na partizanske spomenike i šehidska mezarja.

Nakon dolaska sudionika marša, ispred centralnog spomenika Prve proleterske brigade upriličen je sat historije u sklopu kojeg su sudionici manifestacije evocirali sjećanja na značajne događaje iz prošlosti, koji, na najneposredniji način, svjedoče o dugoj antifašističkoj tradiciji i civilizacijskim vrijednostima koje baštini i njeguje Bosna i Hercegovina.

Sudionike manifestacije su pozdravili i o značaju antifašističke borbe u kontekstu regionalnih i globalnih kretanja, kao i savremenih izazova i prijetnji, govorili čelnici SABNOR-a i predstavnici vlasti iz BiH, kao i šefovi delegacija iz zemalja regije, među kojima i Albin Pribernik, jedan od sudionika Igmanskog marša 1942.

Istovremeno, pročitano je i pismo podrške predsjedavajućeg bh. Predsjedništva, a manifestacija je nastavljena uz prigodan kulturno-umjetnički program i neformalno druženje sudionika na platou Velikog polja.

Igmanski marš izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći od minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske pješačilo je 17 sati. Uoči marša Prva proleterska brigada našla se na Romaniji opkoljena jakim njemačkim snagama. Štab Brigade donio je odluku o izvršenju rizičnog, ali jedino mogućeg pokreta. Sudionici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili pokret ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.

U skladu s Programom manifestacije, njeni sudionici položili su cvijeće na partizansko i šehidsko spomen-obilježje na Brezovači, odajući počast žrtvama fašizma i borcima Armije RBiH.

Na tom lokalitetu (Brezovači) formirana je marševska kolona koja se, poslije predaje zastave Prve proleterske brigade komandantu marša, uputila u pravcu Mrazišta i Velikog polja, gdje je, također, položeno cvijeće na partizanske spomenike i šehidska mezarja.

Nakon dolaska sudionika marša, ispred centralnog spomenika Prve proleterske brigade upriličen je sat historije u sklopu kojeg su sudionici manifestacije evocirali sjećanja na značajne događaje iz prošlosti, koji, na najneposredniji način, svjedoče o dugoj antifašističkoj tradiciji i civilizacijskim vrijednostima koje baštini i njeguje Bosna i Hercegovina.

Sudionike manifestacije su pozdravili i o značaju antifašističke borbe u kontekstu regionalnih i globalnih kretanja, kao i savremenih izazova i prijetnji, govorili čelnici SABNOR-a i predstavnici vlasti iz BiH, kao i šefovi delegacija iz zemalja regije, među kojima i Albin Pribernik, jedan od sudionika Igmanskog marša 1942.

Istovremeno, pročitano je i pismo podrške predsjedavajućeg bh. Predsjedništva, a manifestacija je nastavljena uz prigodan kulturno-umjetnički program i neformalno druženje sudionika na platou Velikog polja.

Igmanski marš izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći od minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske pješačilo je 17 sati. Uoči marša Prva proleterska brigada našla se na Romaniji opkoljena jakim njemačkim snagama. Štab Brigade donio je odluku o izvršenju rizičnog, ali jedino mogućeg pokreta. Sudionici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili pokret ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.

Izvor

Možda vam se svidi

Leave A Reply